ZAGREB – Pretisak i transliteracija »Oficija rimskoga« modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje – prve datirane i zadnje pretisnute i transliterirane knjige iz riječke glagoljske tiskare, predstavljeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu O ovom vrijednom pothvatu govorili su…
Njemački etnograf Ivan G. Hahn (1811.-1869.), inače austrijski konzul za istočnu Grčku i vitez željezne krune trećega reda, dobro je poznavao Balkanski Poluotok i napisao nekoliko knjiga, koje nijesu bez cijene još ni danas. Njegove Albanesiche Studien (Jena 1854.) jesu…
Zapravo je sav svoj život neprestano bio u potrazi za bijednikom, i što bi on bio u težoj situaciji i većoj potrebi, pater bi s više upornosti tražio rješenja. Nas je poticao na darivanje drugima onako kako tko može…
KARTOGRAFIJA (grč. χαρτης: karta + γραφω: pišem), znanstvena disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata Karta iz Ptolemejeve Geographije, Venecija, 1561. Karte uvijek odražavaju prostor i vrijeme u kojem su nastale te su važan pov. izvor koji dokumentira sve…
U manastiru Stanjevići, podno Lovćena, zadužbini Petrovića-Njegoša, sinoć je otvorena (na slici gore), kako su naveli, „zavjetna biblioteka” pokojnog Amfilohija Radovića, a „u čijem sklopu se nalazi i spomen soba” Ovo je plaćeno novcem svih građana, iz državnoga budžeta u…
Heraldika ili grboslovlje pomoćna je povijesna znanost koja se bavi postankom, razvitkom i umjetničkom izradom grbova od njihove prve pojave potkraj 11. stoljeća do danas. Legende Inkluzivni priPrema legendi nastanak hrvatskoga grba vežemo uz kralja Stjepana Držislava. Legenda kaže da…
Hrvatsko-europske veze u doba Karolinga još imaju obilježje veza sa zapadnom kulturnom ekumenom uopće; s karolinškom renesansom ta kultura ima opće europsko značenje i u Hrvatskoj. Materijalni oblik takvih veza vidljiv je i u očuvanim primjerima predromaničkih crkvenih zdanja, koja…
Hrvatski jezik pripada skupini južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Republike Hrvatske, a njime govore i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Crnoj Gori (Boka kotorska), Austriji (Gradišće), Italiji (Molise), Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj te hrvatski iseljenici u Zapadnoj Europi, Sjevernoj…
Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda. Među njima su bili i Hrvati, koji se u izvorima spominju na širem prostoru, no etnički najkoncentriranije i povijesno najčvršće upravo u zaleđu…
Na dan 21. svibnja 879. papa Ivan VIII. blagoslovio je hrvatskoga kneza Branimira zajedno s hrvatskim narodom; tim je činom, po ondašnjemu međunarodnom pravu, Branimir bio priznat kao zakonit vladar a Hrvatska kao neovisna država O tom kapitalnom događaju hrvatske…
