Predavanja dr. Iva Belana

Prvo valja istaknuti da postoje dva oblika starosti. To su kronološka i biološka starost. Razumljivo, kronološku starost ne možemo zaustaviti, niti usporiti. Međutim, biološku možemo itekako. Starenje je genetski uvjetovan proces. Međutim, za starenje nisu odgovorni samo geni, to jest nasljeđe, nego važnu ulogu imaju i vanjski utjecaji. Ne smije zaboraviti stil života, a to znači utjecaj dobrih i loših navika. Nemojmo smetnuti s uma da geni samo jednom trećinom utječu na proces starenja, dok za one druge dvije trećine mi smo sami odgovorni.

Prema rezultatima zdravstvenih istraživanja, „ ljudi koji su pobijedili vrijeme, obično su osobe koje ne puše, ne konzumiraju alkohol u velikim količinama, koje se hrane zdravo, koje su intelektualno aktivne, koje čitaju knjige, koje rješavaju križaljke, igraju šah, dobro spavaju, imaju normalan krvni tlak, psihički su uravnoteženi, zadovoljni su sa svojim životom, duhovno zadovoljne i na kraju, ono najvažnije, koje su fizički aktivne, koje se bave nekom sportsko rekreativnim aktivnošću.

Eto, ja ću se zadržati na tom zadnjem, ali najvažnijem faktoru koji usporuje starenje, koji zadržava  svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost.

Problem nekretanja

Nedovoljno kretanje je jedna od najraširenijih bolesti suvremenog čovjeka. Hodanje, temeljni dio naše fizičke aktivnosti sveo se na najmanju mjeru. Svjedoci smo da još uvijek ima dosta ljudi koji se sve manje kreću, a  sve više jedu, uz  stalan porast potrošnje alkohola, cigareta, kave i lijekova.

Ima onih koji su postali robovi začaranog četverokuta: stola na radnom mjestu, automobila, lifta u zgradi i kauča pred televizorom.

Posljedice takvog životnog stila

Taj stil života ne prolazi tek tako. Mi za njega plaćamo veliki danak. U čemu se sastoji taj danak? Povećana učestalost srčano žilnih oboljenja, povišeni krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest , poremećaj sna itd.

Što nam pruža fizička aktivnost, sportsko rekreativna aktivnost

Koristi se mogu podijeliti u fizičke i psihičke koristi.

Fizičke koristi: Srce je mala ( svega 22 dekagrama), ali fantastično jaka mišićna pumpa, ali ako s njom nepravilno postupamo, u sekundu može zakazati. U životu otkuca 3 milijarde puta i prepumpa 250 milijuna litara krvi. Pojačan rad mišića tjera srce da tim mišićima osigura više krvi, više kisika, hrane.

Kada srčani mišić pojačano radi, onda i on sam treba više krvi i kisika. Proširuju se koronarke i kapilare. Proširuju se klijetke pa mogu istisnuti više krvi. Zbog toga si trenirano srce može priuštiti usporeniji ritam otkucaja kada je tijelo u mirovanju. Puls je dobar pokazatelj kondicije čovjeka. Sporiji puls – bolja kondicija.

Dakle, ako se izložimo većim naporima srce postiže bolju funkciju, njegova se snaga povećava i postaje otpornije prema bolestima.

Osim spomenutog, povećava se i plućni kapacitet, održava se normalna tjelesna težina, svi mišići, naročito nožni, postaju jači. Tijelo postaje elastičnije. Putem znojenja odstranjuju se toksini. Smanjuje se apetit, bolja je probava i čvršći san, rjeđe su glavobolje i migrene. Takve osobe otpornije su na infekcije i prehlade, gotovo uvijek prestaju pušiti, manje piju alkohola.

Važno je istaknuti da sportsko rekreativne aktivnosti poboljšavaju seksualne funkcije( i seksualni apetiti i mogućnosti).

Takve aktivnosti su ustvari lijek. To moderna medicina potvrđuje.

Psihičke koristi. Svi koji se bave nekom sportsko rekreativnom aktivnošću potvrdit će vam da im ta aktivnost pruža velika zadovoljstva. Ona pruža sasvim određeno smirenje i opuštanje . Osobe postaju manje nervozne, boljeg   raspoloženja, poboljšana im je koncentracija, snaga volje i uopće mentalna energija. Nestaje nervne napetosti. Povećava se tolerancija na stresove, a dnevne se brige čine znatno manje i lakše rješive.

Poziv na promjenu životnog stila

Izabrati aktivnost nije teško. To može biti malo brži hod( ne šetnja), trčkaranje, vožnja bicikle, plivanje, veslanje, ples, planinarenje, badminton, odbojka itd.

Tu se može  još uključiti branje gljiva ili ljekovitog bilja, radovi oko kuće, uređivanja vrta, penjanje stepenicama, igranje s unucima.

Pravi je trenutak da malo razdrmamo ukočene mišiće, zglobove, da iz ventiliramo svoja pluća i da malo natopimo znojem svoju majicu. Biti tjelesno aktivan, to je radost tijela i duha. Stoga ne čudi što su osobe koje veći dio života vježbaju, da i u odmakloj dobi izgledaju i osjećaju se mlađima od onih koje su sklone neaktivnom životu.

Sport i rekreacija će učiniti vaše tijelo snažnijim, a vaš um svježijim i mlađim.

Izvor: zbh.hr