Ranosrednjevjekovno društvo

Društveni ranosrednjovjekovni razvoj može se podijeliti u nekoliko faza. Prva faza je postupna transformacija rimskog svijeta (6.-8. st.), zatim faza franačke (karolinške) inkorporacije novih naroda u sustav obnovljenog Rimskog Carstva, te faza društvenih promjena koje su se u zapadnoj Europi dogodile oko 1000. godine. U slučaju Hrvatske zbog manjka izvora praćenje svih ovih faza je iznimno otežano, no nema sumnje da su spomenute faze imale važnu ulogu na hrvatsko ranosrednjovjekovno društvo. Prva faza se mogla osjetiti na području dalmatinskih gradova i Istre. Druga faza ne može se potpuno jasno pratiti na najvećem dijelu hrvatskog prostora, osim Istre i središnjih prostora hrvatske države. Treća faza vjerojatno nastupa tek u 11. stoljeću

Na fotografiji je prikazana društvena piramida srednjega vijeka, a u sljedećim člancima bit će više govora o pojedinim društvenim staležima.
0

Društveni ranosrednjovjekovni razvoj može se podijeliti u nekoliko faza. Prva faza je postupna transformacija rimskog svijeta (6.-8. st.), zatim faza franačke (karolinške) inkorporacije novih naroda u sustav obnovljenog Rimskog Carstva, te faza društvenih promjena koje su se u zapadnoj Europi dogodile oko 1000. godine.

U slučaju Hrvatske zbog manjka izvora praćenje svih ovih faza je iznimno otežano, no nema sumnje da su spomenute faze imale važnu ulogu na hrvatsko ranosrednjovjekovno društvo.

Prva faza se mogla osjetiti na području dalmatinskih gradova i Istre.

Druga faza ne može se potpuno jasno pratiti na najvećem dijelu hrvatskog prostora, osim Istre i središnjih prostora hrvatske države. Treća faza vjerojatno nastupa tek u 11. stoljeću.

Društvena povijest uglavnom je ograničena na proučavanje dviju društvenih staleža, plemstva i seljaštva. Nažalost zbog manjka izvora vrlo je teško pratiti povijest seljaštva, a oni su činili čak 95% društva. Malobrojno plemstvo puno je bolje dokumentirano. Osnovna društvena podjela jest na slobodne i neslobodne ljude. Načelno, plemstvo je bilo slobodno, no uvijek ima iznimki. Neslobodni ljudi uglavnom su bili seljaci, koji su prodavani svjetovnim i crkvenim vlastima, a to se vidi iz raznih darovnica za samostane i primjerice u Supetarskom kartularu.

 

 

 

Tajne hrvatskog srednjovjekovlja

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.