Glagoljska tiskara u Senju radila je s prekidima od 1494. do 1508. godine. U tom razdoblju tiskano je najmanje sedam knjiga: dvije liturgijske te pet hrvatskih prijevoda popularnih teoloških priručnika, nabožno-poučnih i književnih djela
Liturgijske glagoljske knjige tiskane su dvobojno, crveno i crno, a neliturgijske jednobojno, odnosno crno. Osnivač senjske tiskare bio je Blaž Baromić, senjski kanonik i pravni zastupnik senjskog biskupa i kaptola od 1484. do 1505. godine. Baromić je 1493. godine boravio u Mlecima i ondje u tiskari Andrije Torresanija upoznao tajne slagarskog i tiskarskog umijeća te nadzirao i priređivao tiskanje glagoljičnog časolova, tzv. Baromićevog brevijara.
Sljedeće godine sa slovima donesenima iz Mletaka osnovao je glagoljsku tiskaru u Senju, gdje zajedno sa Silvestrom Bedričićem i Gašparom Turčićem 7. kolovoza 1494. godine dovršava tiskanje prve knjige, dvostupačnog i dvobojnog Senjskog misala. U travnju 1496. godine Baromić je završio tiskanje priručnika opće ispovijedi Spovid općena . U kolofonima idućih izdanja njegovo se ime više ne spominje, a javlja se ime Grgura Senjanina, koji je 1507. tiskao teološki priručnik Naručnik plebanušev, potom 1508. Korizmenjak, s 49 korizmenih propovijedi, koje su s talijanskoga preveli Petar Jakovčić i Silvestar Bedričić, a 5. svibnja 1508. i Transit sv. Jerolima . U Senjskoj tiskari 1507. ili 1508. tiskan je i prijevod zbirke Marijinih čudesa Mirakuli slavne Deve Marije, najopsežnija i najpotpunija zbirka čudesa u hrvatskoglagoljskoj književnosti, te djelo Meštrija od dobra umrtija. Izdanja Senjske tiskare iznimno su važni spomenici za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku srednjovjekovnu kulturu.
Osnovnu grafičku opremu senjske tiskare činila su dva kompleta slova – manja i veća s odgovarajućim pravim dvočlanim i tročlanim ligaturama, slova i ligature s titlama, manji latinski i glagoljski inicijali od dva retka i četiri velika inicijala: glagoljskim B i S te glagoljskim i latinskim V. Tiskara je također imala znak za nove naslove i poglavlja, tipografski znak i drvorez s Raspećem. Tipografski set koji je za senjsku tiskaru kreirao Blaž Baromić ocijenjen je kao najpotpuniji i najljepši domet hrvatskoglagoljskog tiskarstva.
Lit.: Jagić, V. Hrvatska glagolska književnost. Zagreb : [s. n.], 1913. Str. 37-39; Nazor, A. Knjiga o hrvatskoj glagoljici: ja slovo znajući govorim. Zagreb : Erasmus naklada, 2008. Str. 104-105; Pantelić, M. Kulturni ambijent djelovanja Blaža Baromića, pisca i štampara glagoljskih knjiga. // Senjski zbornik 6(1975), str. 31–43.