Sonja KIRCHEHOFFER: Jesmo li pili pivo prije nego spravljali kruh?

Ispijanje piva u prošlosti. Fotografija: AI.
0

Pivo ima dugu i složenu povijest spravljanja koje svoje korijene vuče iz prapovijesti. Danas postoji prijepor oko toga jesu li naši preci napustili lovačko-sakupljačku privredu i prešli na uzgoj žitarica potaknuti proizvodnjom piva ili kruha. Ako je točno da su počeli s uzgojem žitarica na osnovi hranjivog piva to bi značilo da naša civilizacija dobrim dijelom počiva na ovom piću. Neovisno o tome za koju se teoriju opredijelili, kruha ili piva, činjenica je da su se ljudski preci susretali s alkoholom još dok su se verali po drveću i kušali fermentirane plodove.

Iz tog su perioda morala poteći prva pijanstva koja su rezultirala i spoznajama o načinu djelovanja alkohola na tijelo i psihu. Naravno, nisu znali što je to psiha, ali su zasigurno zamijetili popratne učinke alkohola poput vrtoglavice, smijeha, veće samouvjerenosti, odnosno svega onog što kasnije rezultira mamurlukom. Ovu spoznaju da konzumacija određenih fermentiranih plodova rezultira izmijenjenim stanjima svijesti, iskoristili su pradavni ljudi za svoje mistične rituale.

Najstariji poznati pokazatelji ispijanja piva

Donedavno se smatralo da je pivo poteklo iz vremena kada su se ljudi počeli baviti poljodjelstvom, no nedavni nalazi pokazuju da tome nije bilo tako. U tom smislu najvažniji je nalaz skupine istraživača sa Sveučilišta Stanford koja je pronašla dokaze o proizvodnji piva koji idu unatrag i 13.000 godina. U tom periodu za proizvodnju piva koristile su se divlje žitarice. Arheološki pokazatelji najstarije proizvodnje piva pronađeni su u špilji Raqefet u blizini Haife u Izraelu i povezuju se s nositeljima natufijanske kulture. Pripadnici ove kulture živjeli su u mezolitiku. U konkretnoj špilji nađeno je karbonizirano proklijalo žito kao i tragovi proizvodnje piva poput onih sušenja i usitnjavanja žitarica, a koje su se skladištile u malim jamama iskopanim na podu špilje. Natufijanci koji su proizvodili pivo nisu bili pripadnici sjedilačke populacije već polunomadi. Oni su za spravljanje svog piva koristili čak sedam vrsta divljih žitarica.

Drevni rituali vezani uz žetvene svečanosti. Fotografija: AI.
Pivo iz Raqefeta konzumiralo se u ritualne svrhe, o čemu rječito svjedoči mjesto nalaza u blizini pronađenih ukopa. Ljudi na pijanstvo nisu gledali današnjim očima i vjerojatno su sve teško opisive popratne simptome pijenja tumačili kao neku vrst poveznice s nevidljivim silama koje vladaju svijetom. Ne bi li uspostavili čvršću vezu s tom neopipljivom zonom ispijali su, između ostalog, i pivo jer bi tada došli u čudno stanje opijenosti, u kojem su dobivali drugačiju sliku stvarnosti. Iako se pijenje povezivalo primarno s kultnom svrhom, vjeruje se da se pilo i u raznim drugim životnim situacijama, odnosno da se kao i danas tražio samo povod za slavlje.

Izvor: povijest.hr

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.