Sretan 441. rođendan gradu Karlovcu!

0

Na današnji dan, 13. srpnja 1579. osnovan je kao tvrđava za obranu Hrvatske i austrijskih nasljednih zemalja od Osmanlija, u području između Kupe i Korane, podno utvrde Dubovac u posjedu obitelji Zrinskih. Tvrđavu je dao izgraditi nadvojvoda Karlo II. Štajerski, zapovjednik Hrvatske krajine, po kojem je Karlovac dobio ime Carlstatt.

Ubrzo su se doselili obrtnici i trgovci, a njihovo naseljavanje ubrzao je kralj Rudolf II. podjelom gradskih privilegijâ. Kao važno vojno uporište Karlovac je bio sjedište zapovjednika hrvatske Vojne krajine, Karlovačkoga generalata i garnizona Slunjske pukovnije. Godine 1777. kraljica Marija Terezija podijelila mu je povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada. Tada je izdvojen iz Vojne krajine i vraćen banskoj Hrvatskoj u sastavu novoosnovane Severinske županije. Za vrijeme francuske uprave Karlovac je bio sjedište vojne i civilne Hrvatske u sastavu Ilirskih pokrajina.

Na prijelazu 18. u 19. stoljeće postao je najjače prometno i trgovačko središte u Hrvatskoj. Nagli gospodarski razvoj grada temeljio se na sustavu cestovnih i riječnih magistrala koje su preko Karlovca povezivale panonske krajeve s lukama sjevernoga Jadrana. Zahvaljujući jakom gospodarstvu i građanskom sloju Karlovac je u prvoj polovici 19. stoljeća bio najistaknutije središte hrvatskoga narodnog preporoda, no nakon gradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka 1873. došlo je do nagloga gospodarskog zastoja.

Na početku Domovinskoga rata Karlovac su napale srpske pobunjeničke snage i to posebno topništvom, dok se bojišnica nalazila u južnim i istočnim prigradskim naseljima. Poginuo je velik broj civila i znatno su oštećeni gradski objekti, kao i pojedina prigradska naselja.

Iz fundusa Muzeja predstavljamo grafiku “CARL/STADT” (oko 1672.). 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.