Stjepan Šterc: Demografska praznina Banovine – stvarnost koja opominje

Potresna je kataklizma barem nakratko, do sljedećega brzog zaborava, skrenula pozornost političke i ine javnosti na banovinski prostor tu nadomak Zagreba, južno od Kupe i Save u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Prostor kojem su povijesna i suvremena stradavanja postala poput usuda, a zaboravi iz velikih središta gotovo kao kazna. Slike su potresne razorenosti Banovine i njezinih gradskih i ruralnih naselja obišle Hrvatsku velikom brzinom i svom širinom i malo je tko na apokaliptične prizore materijalne razrušenosti i ljudskih pogibija i tragedija ostao ravnodušan. Hrvatska je obična i jednostavna, ona koja hoda ispod oblaka čvrsto po zemlji, pokazala svoju zabrinutost i dobrotu i već u prvim danima nakon zemljina potresnog njihaja krenula prema zaboravljenom banovinskom prostoru, kako bi pokazala razumijevanje, ljudski odnos i postupanje prema svima kojima je pomoć bila potrebna. Hrvatska u kriznim vremenima sa svojim najljepšim licem.

Politizacija nazivljem

Nije dugo trebalo za vraćanje povijesnih političkih prisvajanja i gotovo su teme nominalnih naziva hrvatskih regija u programiranoj hrvatskoj javnosti postale učestalije od stradalničkih i malo se tko pritom oslanjao na stručne i znanstvene spoznaje o povezivanju geografskog nazivlja s prostornom pokrivenošću ili s tradicijskim pripadanjem lokalnog stanovništva i njegovim razvijenim u životnoj svakodnevici prostornim identitetom. Banovina ili Banija postalo je ključno političko pitanje i svatko se na njega referirao iz svojega političkog okvira, dovoljno suženog i determiniranog za uskraćivanje logike i novije hrvatske političke, državne i regionalne stvarnosti. Prelaskom iz zajednica općina na županije i iz saveznog u nacionalni prostorni okvir, s novom se hrvatskom državom dijelom mijenja regionalizacija i toponimija, kao uostalom i u svim povijesnim slučajevima prostornog razdvajanja, a pogotovo razdvajanja nakon ratnog sukoba i vojne agresije na hrvatski banovinski i ostali prostor.

Povijesno-geografski regionalizam uz uvažavanje toponimijskoga vremenskog slijeda u brojnim je primjerima užeg i širega hrvatskog okruženja mijenjan čak i dekretima i nije primarno nazivan prema etničkoj, nego nacionalnoj pripadnosti, s napomenom kako se nacionalnost u razvijenim društvima i prostorima ne dijeli, nego je ona samo jedna. Njezina su osnova državnost, teritorij, pripadajuće društvo i politička, a ne etnička određenost. Banovina i Banija mogu se razlikovati i razlikuju se i po teritorijalnoj širini pa je potpuno logično kako se formiranjem Sisačko-moslavačke županije u njezinim južnim dijelovima prihvatio povijesno utemeljen i teritorijalno širi pojam Banovina, proširen i na administrativne jedinice izvan dijela teritorija zvanog Banija. Nepotrebna politizacija s etničkoga manjinskog smjera više je nostalgična priča o napuštenim vremenima i okvirima nego povijesno-geografska utemeljenost regionalizma. Identitetsko prostorno prihvaćanje geografskog nazivlja nije jedno generacijsko niti je ono primarno političko, a ponajmanje etničko poimanje prostornog identificiranja. Banovina kao širi i veći teritorijalni obuhvat ne isključuje, nego uključuje društvene, etničke i ostale različitosti prostora južno od Kupe i Save u Sisačko-moslavačkoj županiji ili regiji.

Politička mirnoća

Ponajmanji je problem Banovine geografsko nazivlje nakon udara povijesnih destrukcijskih faktora; rata, pandemije i potresa, koji za sobom ostavljaju (i uvijek su u povijesti ostavljali) svuda vidljive negativne tragove. Najveće uza sva stradavanja i materijalnu razorenost na demografske trendove i pokazatelje, na demografsku sliku i potencijal, na demografsku budućnost i na mogućnost revitalizacije. Razumljivo, jer su najveće vrijednosti svih društava ljudska populacija, a svih prostora njegove posebnosti.

Potresna su stradavanja i demografske posljedice potresnog intenziteta samo nadogradnja na banovinsku demografsku negativnu prošlost uvjetovanu silinom iseljavanja i prirodnog pada broja stanovnika. Hrvatska se već naviknula na demografski nestanak, kao i gotovo sve njezine prigranične regije kojima pripada i Banovina, a mirnoća promatranja s političke razine vlastitoga demografskog sloma samo potvrđuje formalnu brigu za nacionalnu i unutarregionalnu budućnost. Brzina reakcija prema Banovini nakon potresa i sva silina izgovorenih političkih obećanja najbolja su potvrda usvojenih navika.

Dugih se već trideset godina u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji mirno i bez posebnog uzbuđenja promatra i službeno bilježi depopulacija ukupnog stanovništva, smanjivanje rodnosti, porast smrtnosti i osobito porast prirodnog pada broja stanovnika. Županija je u Hrvatskoj obilježenoj svim negativnim demografskim parametrima i trendovima na samom vrhu, a u Županiji je u samom vrhu demografskih negativnosti upravo nedavnim potresom dodatno razorena Banovina. Potrebno je još dodati kako se upravo uži regionalni europski prostor kojem pripada Hrvatska prema demografskim, ekonomskim i inim UN-ovim stručnjacima i prije potresa ubrajao među demografski najugroženije prostore na svijetu!

Uzalud su sva upozorenja sa svjetskog vrha i domaćih znanstvenika, uzalud su sve veće negativnosti službene statistike sa svakim novim podatkom i uzalud su slike demografske praznine u hrvatskim izvangradskim, prigraničnim, brdsko-planinskim, otočnim i općenito ruralnim prostorima, kad se na sve gleda kroz zatamnjene političke vizure. Uzalud su vrijednosti, posebnosti i prostorna bogatstva Banovine, njezina granična strateška važnost za domovinsku sigurnost i povijesna uloga predziđa. Malo znače i banovinska žrtvovanja u Domovinskom ratu, kad su banovinska praznina, tuga i zaboravljenost tu pred nama odraz nacionalnoga političkog i pratećeg nemara.

»Nema tome tako baš davno kako je iz iste te Banovine neka posebna ekipa poručivala pjesmom i stihom »Rođen u Zagrebu«. Bilo je tu još toga posebnoga: Elena, Gradske cure, Ja sam slab na tebe, Tekila Šila…pravi zagrebački rock band. Banovina i Zagreb su bili tu nadomak pjesmom«.

»O, zašto šute moje ulice
zar Zagreb nema svoje rokere
luda je igra koja počinje
volim u vjetru plave zastave«

(Rođen u Zagrebu, Album Plavi vojnik, ITD Band, 1986).

Demografski nokturno

»Lirsko-muzički napjev s pretežitim sanjarskim motivima i noćna razmišljanja i uprizorenja u banovinskim je demografskim nepovoljnim okolnostima moguće pripisati stvarnosti. Demografski je potop u slobodi tu u prostoru nadomak Zagrebu upravo taj nokturno sa sanjarskim željama i nadama povratka života, smisla opstanka i nastavka u kojem su pjesma, igra, smijeh i razigranost djece bogatstvo, vrijednost i sigurnost nastavka poput čistog idealizma. Koji je Banovini potreban kao i sva druga pomoć za nastavak« (Šterc, S., Praznina i zaborav nadomak metropole, 7dnevno, 374, 29. 1. 2021., 26–27).

Više od trideset godina već u Sisačko-moslavačkoj županiji i Banovini više ljudi godišnje umire nego što se rađa, isto je toliko godina prisutna depopulacija, smanjivanje rodnosti, povećanje smrtnosti, iseljavanje mladosti, dok je starost banovinske populacije dosegnula prag izrazito duboke starosti. Rubikon nakon kojeg postaje upitna demografska revitalizacija samo s domicilnom populacijom, a nakon poslijepotresnih novih iseljavanja demografsku se banovinska budućnost mirnim promatranjem s političkog vrha može nazvati demografskim nokturnom.

Kome uopće više upućivati uočene zakonitosti i spoznaju na temelju službenih statističkih brojki i znanstvenih projekcija koje proširuju prazninu i kako pristati na političku predstavu razumijevanja, poduzimanja, obećavanja i prihvaćanja iluzije dobrote vladanja prema zaboravljenim prostorima poput banovinskog? Kad su službeni demografski pokazatelji, trendovi i pogotovo njihove projekcije u budućim vremenima gore od svake izgovorene riječi u stručnom javnom izričaju i svake napisane i ublažene istine. Demografski je nokturno samo lirska iluzija na banovinsku zaboravljenost i demografsku tugu.

Politički pogled na priložene podatke u tablicama sa županijske i nacionalne razine ili pogled usputnog promatrača i poznavatelja trendova vidjet će samo brojke na koje se hrvatska javnost već naviknula. Navike je samo nakratko zaustavio rasjedni pomak i pokazao demografsku stvarnost koja opterećuje europske misli. »Agresija, okupacija, rat, razaranje, oslobađanje, povratak, poslijeratna obnova i ponovni zaborav učinili su svoje, a demografsku je devastaciju još razornijom učinio pokupski rasjed nakon toga i pokazao svu silinu destrukcijske moći. Svojim je razarajućim pomicanjem južnom i jugozapadnom sisačko-županijskom prostoru (južno od Save i Kupe), ponovo vratio apokaliptička stradavanja doživljavana za vrijeme agresije i okupacije. Nova su potresna »Banijska praskozorja« uz velike i nemjerljive ljudske tragedije i pogibije uzdrmala i porušila i životni idealizam stanovnika o opstanku, ostanku, gradnji, obnovi, životnoj borbi i uopće idili izvangradskih, prigraničnih, brdsko-planinskih i ranije okupiranih područja. Nekad nakon rata zvanih područjima posebne državne skrbi« (Šterc, S., Nova »Banijska praskozorja«, Universitas portal, 7. 1. 2021).

Podatci koji opominju

Malo ozbiljniji pogled na podatke u Tab. 1. otkriva svu dubinu demografske stvarnosti i svu trajnost negativnosti koje su zahvatile banovinski prostor i tamošnju domicilnu populaciju. Koliko je samo vremena bilo za shvatiti kako Banovina i Hrvatska gube najvrjedniji mogući potencijal i najvažniji razvojni faktor svih djelatnosti, gube nositelje svoje budućnosti i gube nositelje svoje sigurnosti. Mirnoćom koja svakoga razumnoga može i mora zabrinuti. Nije se shvatilo, a ne shvaća se ni sad kako Banovini i sličnim hrvatskim krajevima treba razumijevanje i pomoć. Treba nagrada što su uopće ondje bili ili što uopće nakon potresne kataklizme ondje žele ostati ili se na Banovinu namjeravaju vratiti.

Demografska je službena statistika neumoljiva sa svojim pokazateljima, trendovima i negativnostima pa je temeljem podataka iz priloženih tablica i općeg poznavanja banovinskog prostora moguće izdvojiti osnovna razmišljanja o sadašnjosti i budućnosti Banovine.

1. Apsolutno je u svim administrativnim gradovima i općinama u cijelom promatranom razdoblju prisutan prirodni pad broja stanovnika (više rođenih nego umrlih), koji unatoč oscilacijama s vremenom ne prestaje.

Tab. 1. Prirodno kretanje stanovništva administrativnih gradova i općina Banovine i Sisačko-moslavačke županije u razdoblju 2011–2019. godine.

N – rodnost     M – smrtnost    PR – prirodno kretanje  / Izvor: Priopćenje 7.1.1., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2011.–2019.,   / Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 2012.–2020.

Tab. 2. Kretanje broja stanovnika administrativnih gradova i općina Banovine i Sisačko-moslavačke županije u razdoblju 1981–2011. godine te procjena za 2031. godinu.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Popis stanovništva 2001., Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001., Tablice, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb.

Procjena za 2031. godinu rađena je po modelu: Prirodni pad 2011–2019. veći od međupopisne depopulacije 2001–2011; Prosječni godišnji prirodni pad stanovništva u razdoblju 2011–2019. (Tab. 1.) x 10 x 2 = A; A x 0,3 = B; A + B = procjena pada stanovništva 2031. / Prirodni pad 2011–2019. manji od međupopisne promjene; Prosječni godišnji prirodni pad stanovništva u razdoblju 2011–2019. (Tab. 1.) x 10 x 2 = A; A x 0,3 = B; razlika između prirodnoga kretanja i međupopisne promjene x 2 = C; A + B + C = procjena pada stanovništva 2031.

—

2. Zaustavljanje prirodnog odlaska nije moguće samo po sebi, a ponovnog uvođenja područja od posebne državne skrbi za Banovinu (i ostale slične hrvatske krajeve) ili utemeljene nacionalne koncepcije demografske revitalizacije nema ni na vidiku. Postoje samo najave kao klasični politički oblik djelovanja i dokazivanja razloga političkog egzistiranja, još uvijek jako udaljene od objektivnih potreba i operativnog postupanja.

Tab. 3. Prostorna pokretljivost stanovništva administrativnih gradova i općina Banovine 2011–2019. godine.

Izvor: Statistika u nizu, Gradovi u statistici, Tab. 3., Doseljeno i odseljeno stanovništvo, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 20. 11. 2020.

 —

3. Smanjivanje rodnosti je također u svim banovinskim administrativnim gradovima i općinama u promatranom razdoblju 2011–2019. godine konstanta, a u nekima je smanjivanje i do 45 % u 8 godina!

4. Posebnost je razina smrtnosti koja oscilira na apsolutnim razinama oko vrijednosti s početka promatranog razdoblja ili se čak i smanjuje (smanjuje se čak i u sumarnim vrijednostima za cijelu Banovinu) pa je jasno kako je prirodni pad broja stanovnika primarno uvjetovan smanjenjem rodnosti. Uglavnom se to događa u populacijama u kojima postoji useljavanje s pozitivnom vanjskom i unutrašnjom bilancom preseljavanja ili u populacijama s procesom starenja, ali s još uvijek relativno većim udjelom zrele populacije.

Tab. 4. Dobni sastav stanovništva Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije i tip dobnog sastava 2019. godine.

Izvor: Priopćenje 7.1.3., Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 11. 9. 2020.

 —

5. Negativne migracijske bilance cijelog područja (Tab. 3) praktički u svim gradovima i općinama (osim u općini Jasenovac 2011. i Gradu Hrvatska Kostajnica 2019) u obje promatrane godine isključuju utjecaj na oscilirajući trend smrtnosti, dok ga podatci o dobnom sastavu stanovništva po petogodišnjim skupinama i velikim dobnim skupinama uključuju (Tab. 4.).

6. Gotovo 50 % ukupnoga županijskoga prirodnog pada broja stanovnika u razdoblju 2011–2019. godine (točnije 47,2 %), činio je prirodni pad broja stanovnika Banovine, iako je udio banovinskog stanovništva u ukupnom županijskom iznosio prema popisu stanovništva 2011. godine bitno manje; 31,4 %.

7. Najveće negativnosti koje je moguće uočiti i potrebno istaknuti jesu trajnost prirodnog pada broja stanovnika u svim gradovima i općinama i stalni trend smanjivanja rodnosti, a na njih se nadovezuje iseljavanje i starenje ukupnog stanovništva.

8. Ublažavanje negativnosti migracijske bilance prema 2019. godini (Tab. 3.) u svakoj bi populaciji bio pozitivan pokazatelj kad ne bi bilo stalnog trenda smanjivanja rodnosti i posebno velikoga gubitka učenika osnovnih i srednjih škola (Tab. 5.).

9. Ukupni prirodni pad broja stanovnika i negativna migracijska bilanca 2011–2019. godine i njihova razina negativnosti upućuju kako je u međupopisnom razdoblju 2011–2021. Banovina imala E 4 tip općega kretanja stanovništva ili izumiranje, inače po standardnoj tipizaciji općega demografskoga kretanja najgori mogući tip.

10. Službene procjene za dobni sastav stanovništva po petogodišnjim dobnim skupinama dostupne su do županijske razine pa je moguće na temelju tipizacije dobnog sastava po velikim dobnim skupinama za Sisačko-moslavačku županiju zaključiti: Banovina je vrlo vjerojatno u tipu izrazito duboke starosti (mladih do 19 godina manje od 20 %  u ukupnom stanovništvu, a starih iznad 65 godina više od 25 %, Tab. 4.). Izrazito je duboka starost najgori mogući tip starenja stanovništva i zajedno s tipom E 4 (izumiranje) općega kretanja stanovništva potvrđuje razinu demografske devastacije Banovine.

11. Razmotrene demografske negativnosti dosegnule su na Banovini razinu nakon koje bilo kakav oblik politizacije, opravdavanja za nepostupanja i uvjeravanja kako banovinsko stanovništvo nije samo i zaboravljeno, ostavlja samo dodatnu zabrinutost. Posebna su potvrda za zabrinutost brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola, koje nije moguće povezati s ni jednim drugim demografskim procesom osim iseljavanjem. Popis učenika na početku svake je školske godine egzaktan jer se učenici u razredima bilježe imenom i prezimenom i njihov je nestanak najveći mogući gubitak za Banovinu.

Tab. 5. Smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola u razdoblju 2011–2019. godine.

Izvor: Statistika u nizu, Gradovi u statistici, Tab. 9., Osnovne škole, početak školske godine, Tab. 10., Srednje škole, početak školske godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 20. 11. 2020.

12. Službeni podatci odlazaka učenika prikazani u Tab. 5. pokazuju i potvrđuju svu banovinsku tugu i izgubljenost prostora, na koju se ne može ostati ravnodušan koliko god se to s nacionalne i regionalne (županijske) političke razine pokušava biti. Tijekom promatranog razdoblja 2011–2019. godine, dakle prije potresne kataklizme, ukupno je smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola bilo za nevjerojatnih 1763 učenika od 4210 ili čak 41,9 %!

13. Moguće je samo zamisliti silinu odlazaka učenika iz banovinskih škola nakon potresne razrušenosti i nove dodatne društvene neuređenosti kad je u prijašnjim školskim godinama učenički egzodus poprimio obrise nestanka.

14. Dugotrajni i intenzivni negativni procesi depopulacije, prirodnog pada, iseljavanja, izumiranja, starenja i osobito odlazaka učenika, s bilo kakvim oblikom negiranja stvarnosti ili pasivnosti postupanja izravno ugrožavaju sigurnost, funkcionalnost, razvojnost i opstojnost Banovine.

15. Banovini je potrebno puno toga vratiti, a posebno joj je potrebno vratiti život u školama, jaslicama i vrtićima jer samo s njima obnovljena će infrastruktura imati smisla. Nisu to tako jednostavne stvari kako si zamišlja politički elitizam, jer za ostanak na Banovini ili u bilo kojem drugom praznom hrvatskom prostoru potrebna je nagrada, a ne porezna kazna.

Izgubljena priča ili povratak smisla?

Izgubljeni poslijeratni zanos obnove, povratka i izvjesnog nastavka na Banovini s vremenom je kopnio na političkim obećanjima i predstavama, a potresni ga je udar sveo na iluziju uređene stvarnosti. Umjesto ozbiljnog pristupa obnovi temeljenog na stručnim pretpostavkama, ponovo je politička predstava postavljena u prvi plan i zaobišla najvažniji poticajni obrazac – porezni sustav. Umjesto nagrade za ostanak i opstanak, umjesto davanja (vraćanja) prostoru posebnog značenja, umjesto micanja stotine raznih nameta u poslovanju i konačno umjesto micanja osnovnih poreza iz prostora, sve se predstave svode samo na materijalnu obnovu.

Pitanja se nakon toga sama vraćaju i traže odgovore u smislu. Život na Banovini? Posebnost koja nudi prostornu širinu, vremensku mirnoću i bogatstvo. I sigurnost Hrvatskoj.