Sudac Kolakušić: Ispitivanje porijekla imovine prvi korak prema zdravom društvu
Hrvatski sabor izglasava tisuće propisa sa stotinama tisuća odredbi i uistinu nije realno očekivati da zastupnici, kao i članovi Vlade, imaju sva potrebna stručna znanja iz svih područja prava. Logično je da poklone vjeru činjenici da je ovlašteni predlagatelj zakona dobro pripremio propis u suradnji sa strukom. Predstečajni zakon je dva puta mijenjan uredbama Vlade, dok Sabor nije zasjedao i upravo tim izmjenama počinjene su kardinalne pogreške u Zakonu.
Trebaju li biti procesuirani tvorci koruptivnih zakona – Ovršnog zakona i zakona koji je omogućio pljačku kroz predstečajne zakone?
Hrvatski sabor izglasava tisuće propisa sa stotinama tisuća odredbi i uistinu nije realno očekivati da zastupnici, kao i članovi Vlade, imaju sva potrebna stručna znanja iz svih područja prava. Logično je da poklone vjeru činjenici da je ovlašteni predlagatelj zakona dobro pripremio propis u suradnji sa strukom. Predstečajni zakon je dva puta mijenjan uredbama Vlade, dok Sabor nije zasjedao i upravo tim izmjenama počinjene su kardinalne pogreške u Zakonu. U dosadašnjoj zakonodavnoj proceduri učestalo se zanemaruju mišljenja stručne javnosti, odnosno osnivaju se radne skupine radi pro forme javnosti postupka, a ne iz stvarne volje da propis bude što kvalitetniji i da se uvaže mišljenja struke, prvenstveno sudova koji zasigurno temeljem iskustva vrlo dobro znaju kako će se pojedini propis reflektirati u stvarnom životu i koje će biti njegove posljedice. Takvi zakoni u budućnosti više ne bi smjeli ugledati svjetlo dana, radi čega moramo u potpunosti demokratizirati proceduru predlaganja zakona.
Mogu li po hrvatskom zakonodavstvu odgovarati ljudi koji su osmislili zakone koji neskriveno pogoduju manjini da pljačka većinu, odnosno što mislite treba li se uvesti zakon po kojem bi to bilo moguće?
Mislim da imamo premalo krumpira i udruga u kojima bi se mogla odrađivati izrečena kazna društveno korisnog rada pa smatram da to i nije najbolji put. Živimo u vremenima u kojima nisu svi jednaki pred zakonom, u kojima je pojedincima dopušteno sve, dok drugi ostaju bez imovine zbog par kuna duga.
Što drugo učiniti da se spriječi pljačka i uništavanje države ‘po zakonu’?
Potrebno je stvoriti uvjete da društvo počne djelovati kao usklađena cjelina u kojoj svi preuzimamo dio odgovornosti, kako vlast, tako i građani. Nije dovoljno jednom u nekoliko godina izaći na izbore i onda spavati do slijedećih izbora, potrebno je svakodnevno zahtijevati da vlast služi interesima građana. Ukoliko želimo bolje i pravednije društvo moramo poduzeti sve što je u našoj mogućnosti. Za istinski početak reforme društva nužno je napokon početi primjenjivati Zakon o porezu na dohodak, koji daje ovlast ispitivanja porijekla imovine koji je najefikasnije sredstvo za povrat sredstava u državni proračun i oduzimanje nezakonito stečene imovine. Porezni zakoni i postupci su u svim razvijenim državama važniji od Kaznenog zakonodavstva. Porezni postupak je brz jer u njemu porezni obveznik mora dokazati iz kojih sredstava je pribavljena imovina za razliku od kaznenog postupka koji iznimno skup i dugotrajan, u kojem državno odvjetništvo mora dokazati da je netko primio mito, a što je vrlo često gotovo nemoguće. Dovesti korupciju i pogodovanje u normalnije okvire je znatno brže i lakše kroz primjenu poreznih propisa nego kroz kazneno zakonodavstvo, odnosno, ako se ne dopusti uživanje u plodovima nezakonitog postupanja, onda će takvih postupanja biti sve manje i manje.
Izvor: https://antikorupcija.hr