SVEČANOM LITURGIJOM I SIMPOZIJEM ”OD KRALJA TOMISLAVA DO BLAŽENOG KRALJA KARLA IV.” U GRKOKATOLIČKOJ KONKATEDRALI OBILJEŽEN SPOMENDAN BL. KARLA AUSTRIJSKOG

– U utorak, 21. listopada 2025., u organizaciji Gebetslige Hrvatska – hrvatski ogranak Molitvene lige blaženoga kralja Karla za mir među narodima, a povodom spomendana blaženoga Karla Austrijskog i obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu održan je simpozij ”Od kralja Tomislava do blaženog kralja Karla IV.” Među uzvanicima simpozija nazočio je i Njegova Visost knez Karlo Hohenberg, potomak Franje Ferdinanda Habsburškog i cara Franje Josipa.

O povijesti Hrvatskog kraljevstva govorili su sveučilišni profesori dr. sc. Vladimir Sokol i dr. sc. Mirjana Matijević – Sokol, prof. Charles A. Coulombe, papinski vitez Reda sv. Silvestra, član Gebetslige u SAD-u, član Vitezova Kolumba (Knights of Columbus) i predavač na Katoličkom visokom učilištu Trumau u Austriji, dr. sc. Krešimir Bušić iz Instituta za migracije te doktorand Ante Brešić Mikulić. Pozdravni govor na samom početku simpozija uime križevačkoga biskupa vladike Milana Stipića izrekao o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije.

Po završetku simpozija, u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda, Božansku liturgiju spomendana blaženoga Karla Austrijskog, služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, a homiliju je izrekao đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije. Propovjednik je između ostaloga rekao: ”Mi u Crkvi se ne spominjemo Karla Habsburškog jer je bio car i kralj, dakle iz nekih političkih, ideoloških ili nostalgičnih ideala. Mi se njega spominjemo kao dobroga čovjeka, pravednika, poštenog i humanog vladara u gotovo nemogućim uvjetima, jer mi kršćani vjerujemo da se Bog tijekom cijele povijesti proslavlja preko svojih svetih. Danas itekako ima smisla govoriti o miru i mirotvorstvu, nadasve o jednom kršćanskom i humanom vladaru u ovom vremenu straha od rata, u vremenu tolikih korumpiranih političara i moćnika ovoga svijeta. Mi Hrvati, osobito ove godine kada slavimo 1100. obljetnicu od krunidbe našega prvoga kralja Tomislava, ali i drugi – Austrijanci, Mađari, Česi, Slovaci, Slovenci, Ukrajinci, Rusini, Rumunji i svi ostali narodi koji su živjeli u tada zajedničkom carstvu, nažalost vrlo malo danas znamo da smo imali vladara koji je bio svetac, čovjeka koji je bio i pravedni vladar, i skroman car, i miroljubiv kralj, i vjeran suprug, i dobar otac, i humani vojnik, i pobožni kršćanin” rekao je o. Marijan.
”Papa sv. Ivan Pavao II. nije odlučio da se u Crkvi Karlov spomendan slavi na dan njegove smrti 1. travnja, kao što je to slučaj s većinom svetaca i blaženika, nego danas, na dan njegova vjenčanja s caricom i kraljicom Zitom. I ona je danas kandidatica za proglašenje blaženom. Naime, papa ga je više htio istaknuti kao primjer oca obitelji, i njih dvoje kao bračni par, nego kao vladare. Skupa u dobru i zlu, u carskoj palači i u skromnoj kućici u prognanstvu, bili su posvećeni Bogu, jedno drugom i svojoj djeci. Danas, kada gledamo raspade tolikih obitelji, osobito onih takozvanih ”slavnih”, kada se napada čak i sama ustanova braka i ideal vjernosti, kada se sebičnost i vlastiti komoditet reklamiraju upakirani u ambalažu tzv. istinske slobode i emancipacije, Karlo i Zita, bračni par ne iz Srednjeg vijeka, nego iz 20. stoljeća, svijetle kao primjer prave ljubavi, požrtvovnosti, sebedarja i onih vječnih božanskih vrijednosti koje čine čovjeka čovjekom” naglasio je propovjednik, zaključivši:

”Živimo danas nažalost u vremenu kada se toliko zvecka oružjem, kada svi pomalo gledamo i strepimo što će se na vijestima novoga čuti, hoće li nam sinovi ginuti i prijeti li nam opet neki rat svjetskih razmjera. Kada gledamo stradanja tolikih nevinih ljudi u Palestini i Izraelu, u Ukrajini i drugim zemljama, mi se kao Crkva molimo i pozivamo na mir, i stoga ističemo primjer blaženoga Karla, mirotvorca, tog mladog čovjeka, koji je izjavio da će radije odstupiti s vlasti nego da se zbog njega prolije i jedna kap krvi, koji je odbio poput drugih vladara udobnu mirovinu i lagodan život ako se odrekne prijestolja i pobjegne. I cijela Katolička Crkva ga slavi kao blaženika. Grkokatoličke Crkve sa prostora bivše Austro-Ugarske monarhije osobito ga se s poštovanjem sjećaju jer su njegovi preci, osobito carica i kraljica Marija Terezija, osigurali našim crkvama život i razvoj, a ona je uspostavila 1777. godine našu križevačku grkokatoličku biskupiju ili eparhiju, što ćemo svečano proslaviti za dvije godine. I mi smo im trajno zahvalni” – rekao je đakon Marijan.

Na svršetku liturgije vladika Milan Stipić je pozdravio kneza Karla Hohenberga i sve predavače i sudionike simpozija te preporučio sve u molitve blaženoga Karla. S vladikom Stipićem suslužili su o. Nenad Krajačić, rektor Grkokatoličkog sjemeništa i župnik zagrebački, o. Danijel Hranilović, eparhijski ekonom, o. Miroslav Barničko, župni vikar zagrebački, o. Ante Jurković te đakoni o. Livio Marijan i o. Ivan Rajner, a liturgiju je pjevao konkatedralni zbor pod vodstvom prof. Katarine Rončević. Uz brojne vjernike na liturgiju su sudjelovali i predstavnici više veleposlanstava, predstavnici Ukrajinsko-hrvatskog društva, članovi Gebetslige Hrvatska, članovi nekoliko kršćanskih redova kao što su portugalskog Reda sv. Mihaela od Krila i Gospina bezgrješnog začeća od Vila Viçose, španjolskog Reda družbe streličara sv. Sebastijana, zatim predstavnici Žumberačkih Uskoka te Udruge ”Hrvatskog kraljevskog vijeća”.