Sveti Anto Padovanski, Gabriela Jurkića

Slika sv. Ante Padovanskoga koja resi naslovnicu novoga izdanja godišnjaka Kalendar sv. Ante nalazi se u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova i djelo je livanjskoga umjetnika Gabriela Jurkića iz 1923. godine. Smještena je u istočnoj lađi katedrale, naslonjena na unutarnji zid istočnoga tornja, ispod freske Kristova Uskrsnuća. Tu vjernici rado dolaze kako bi molili i dali svoj prilog za siromahe u Kruh sv. Ante. Slika je ukomponirana u klecalo izrađeno od drva, u stilu ostaloga namještaja u katedrali. To pokazuje kako se slika već desetljećima čuva u katedrali Srca Isusova. Prije zadnje obnove katedrale (2010. – 2011.), ovo je klecalo sa slikom sv. Ante bilo smješteno uz prvi stup između glavne i istočne lađe, a nakon obnove stoji na još istaknutijem mjestu u katedrali, pa je slika lako uočljiva i dostupna vjernicima.

Umjetnički prikaz sv. Ante iz kista Gabriela Jurkića plijeni smirujućom žuto-zlatnom bojom. Kontrast svjetlosti izrazit je na Djetetu Isusu, licu i rukama sveca, ljiljanu i pozadini u gornjem dijelu slike. Time je umjetnik izrazio svoje unutarnje emocije i detalje koje su za njega imali posebno značenje.

Nakon Drugoga svjetskog rata, umjetnik i slikar Gabriel Jurkić bio je u nezavidnu položaju te je, po pričanju nekih svećenika, povremeno boravio u pojedinim župnim uredima. Kao zahvalu za gostoprimstvo slikao bi i župnicima darivao umjetnička djela. Za vrijeme boravka u župi Komušini naslikao je tako sliku Gospa Kondžilska koju su vjernici zvali Mala slika, u odnosu na zavjetnu sliku Gospe Kondžilske iz 16. stoljeća. Ovu Jurkićevu sliku nosili bi u procesiji tijekom svibanjskoga hodočašća mladih na Kondžilo. Nažalost, ovo djelo je otuđeno u Domovinskom ratu. Među drugim prikazima Blažene Djevice Marije koji se danas čuvaju u crkvama i marijanskim svetištima ističu se još Jurkićeve slike u Olovu i Osovi kod Žepča koje se danas nose u procesijama uz marijanske svetkovine.

Katedrala u kojoj se čuva slika Sveti Anto Padovanski ove, 2019. godine, slavi veliki jubilej. Naime, posvećena je 14. rujna 1889. godine, dakle prije 130 godina, nakon pet godina gradnje. Unutrašnjost sarajevske katedrale skladno je i umjetnički lijepo uređena. U stilu nove gotike, katedralu je projektirao mladi umjetnik iz Beča Josip pl. Vancaš (1859. – 1937.). Njezin graditelj nadbiskup Josip Stadler (1843. – 1918.) pronašao je potom najbolje umjetnike toga vremena za njezino unutarnje uređenje. Pored dvije velike freske u prezbiteriju Prvostolnice i dvije na unutarnjim zidovima tornjeva koje se pripisuju Alexandru Maxmilianu Seitzu (1811. – 1888.), tu je bogato oslikavanje zidnih ploha ornamentima koje je izveo Josip Vontolini (1838. – 1892.), a unutarnji sklad katedrale upotpunjuju vitraji koji su izrađeni po Vancaševu nacrtu kod firme Tiroler Glasmalerei Anstalt u Innsbrucku.

Prikladno je dakle da o 130. godišnjici obilježavanja gradnje i posvete sarajevske katedrale Srca Isusova, koja je i nacionalni spomenik kulture BiH, šira javnost bude upoznata da se u njoj nalazi slika svetoga Ante Padovanskog koju je davne 1913. godine naslikao veliki hrvatski slikar Gabriel Jurkić.