Švicarska garda – najmanja i najoriginalnija vojska na svijetu
Od 22. siječnja 1506. godine Papina sigurnost povjerena je Papinskoj švicarskoj gardi što je ekvivalent „oružanim snagama” Svete Stolice. Ovo tijelo čini pet časnika, 26 narednika i kaplara te 78 vojnika
Od 22. siječnja 1506. godine Papina sigurnost povjerena je Papinskoj švicarskoj gardi što je ekvivalent „oružanim snagama” Svete Stolice. Ovo tijelo čini pet časnika, 26 narednika i kaplara te 78 vojnika.
Povijest i misija
Papinska Švicarska garda osnovana je na zahtjev pape Julija II. 1503. godine kada je oko 150 hrabrih švicarskih plemića otputovalo u Rim na zahtjev pape koji je želio sačiniti zaštitnu gardu. Naime, u to je vrijeme Švicarska garda bila važna skupina plaćenika koju su europske sile mogle unajmiti u zamjenu za novac, ali od 19. stoljeća služe samo Svetoj Stolici.
Njihova misija uključuje čuvanje Pape tijekom posjeta stranih vlasti, praćenje na međunarodnim putovanjima i pružanje civilnih sigurnosnih usluga na većim događanjima kada se stražari miješaju s ljudima opremljeni raznovrsnim oružjem i modernim uređajima za komunikaciju.
Primanje novih stražara u korporaciju događa se početkom svibnja kada polažu prisegu pred Papom.
Zanimljivosti
Odora švicarskih stražara izrađena je od satenske tkanine u bojama kraljevsko plave, zlatno žute i krvavo crvene. Kostim je dizajnirao Michelangelo, proslavljeni umjetnik koji je oslikao i Sikstinsku kapelu.
Švicarska garda je jedina skupina privatnih vojnika koju priznaje švicarski zakon.
Samo muškarci katolici, s profesionalnom diplomom ili završenom srednjom školom, starosne dobi između 18 i 30 godina i minimalne visine od 1,74 metara, mogu biti dio čuvene Švicarske garde. Ne mogu se vjenčati, osim kaplara, narednika i časnika. Prethodno trebaju odslužiti vojni rok u švicarskoj vojsci, ne smiju imati kaznenih evidencija te će imati besprijekornu društvenu reputaciju.
Vrijeme služenja pripadnika Švicarske garde obično traje dvije godine.
Službeni jezik Švicarske garde je njemački.
Geslo Švicarske garde na latinskom jeziku glasi: „Àcriter et fidèliter” (S hrabrošću i vjernošću).
Njihova tri zaštitnika su: Sveti Martin, sveti Sebastian i sveti Nikola od Flüe.
Zastava Švicarske garde sadrži osobni amblem pape što ovu vojsku čini jedinom korporacijom na svijetu čija se zastava mijenja s novim predsjednikom države, odnosno s novim Papom.
Svakodnevni život stražara uključuje liturgijska slavlja u kapelici koja uglavnom predvodi kapelan papinske vojske.
U rujnu 1943. godine nacisti su okupirali Rim i nastavili patrolirati gradom do Trga svetog Petra, ali se nisu usudili napasti Vatikan bez obzira što je straža tada imala samo 60 ljudi.
Papa Pio XII. Naredio je da Švicarska garda ne smije prolijevati krv u svoju obranu.
Prvi zapovjednik Papinske švicarske garde bio je Kaspar von Silenen (1506-1517.), a trenutni je Christoph Graf.
Dana 4. svibnja 1998. godine tadašnji zapovjednik Alois Estermann, njegova supruga Gladys Meza Romero i vicepodvodnik Cédric Tornay pronađeni su mrtvi u Estermannovom stanu. Kazneno djelo pripisano je potporučniku Tornayu, koji je kažnjen zbog disciplinskih prekršaja, a odbijena mu je medalja koja se obično dodjeljuje stražarima nakon tri godine službe. Zamjenik kaplara počinio je samoubojstvo nakon što je ubio zapovjednika i njegovu suprugu. Papa Ivan Pavao II. slavio je misu zadušnicu za Aloisa Estermanna.
Švicarska garda odgovorna je za sigurnost Pape i papinskih zgrada, ali ne i države Vatikan kao takve. Žandarmerija države Vatikan zadužena je za sigurnost grada-države, odgovorna za javni red, kontrolu granice i prometa, kriminalističko istraživanje i druge odgovarajuće funkcije.