bosančica (bosanica, bosanska azbukva, bosanska ćirilica, hrvatsko-bosanska ćirilica, bosansko-dalmatinska ćirilica, [h]arvacko pismo, poljičica), morfološki i ortografski osobita inačica ćirilice Rabila se u Bosni (franjevci: M. Divković, I. Bandulavić, P. Posilović i dr.), Dubrovniku (diplomatika, Dubrovački lekcionar, početak XVI. st.; Libro od mnozijeh razloga, 1520. itd.)…

Identitet je ključ svakog naroda. Sinergijska jezgra oko koje se okupljaju ljudi koji dijele iste vrijednosne sudove, empatiju prema zajedničkoj povijesti, zemlji, stijegu, himni, grbu. Tijekom 19. st. identitet se postupno razvijao, unoseći prvenstveno ideje Ilirskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja,…

Jajačka banovina, srednjovjekovna vojna i upravno-teritorijalna jedinica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva (1463–1527). Pošto su Osmanlije 1463. osvojili bosansku državu, kralj Matija Korvin prodro je u drugoj polovici te godine u Bosnu i oslobodio njezine sjeverne i zapadne krajeve. Na osvojenome području osnovao…

Koliko se često odaju počasti ženama koje su ušle u povijest? Malo, gotovo nikako. I sama činjenica da nisam mogla u naslovu navesti žensku inačicu riječi “velikani” koja bi glasila” velikanke”, govori kako hrvatski jezik još uvijek nije svario ovakvu…

  Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik. Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, dramom, političkom satirom (Pisma Magjarolacah) i prevoditeljstvom. Još za života nazvan je – kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma – Ocem Domovine. Životopis Rani život i školovanje Ante Starčević rođen je 1823. godine…