U kenotaf ove crkve uklesano je 15 840 imena poginulih branitelja!

Zamisao o izgradnji zavjetne crkve posvećene Majci Božjoj – Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu – niknula je u jeku Domovinskog rata. Smisao je svetišta gajiti vjeru hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te očuvati od povijesnog zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za domovinu. Molitvom za domovinu i za sve koji su za nju položili živote ova spomen crkva ulazi u niz hrvatskih zavjetnih marijanskih svetišta.

Hrvatski vjernički puk oduvijek vjeruje da ga Marija zagovara i prati na njegovu povijesnom putu. Njoj se utjecao osobito tijekom svojih križnih putova kroz povijest. Tako i u vrijeme Domovinskog rata. Krunica je spontano postala zaštitni znak naših branitelja, a narod ju je molio u svim crkvama i na javnim mjestima, vjerujući da će nas Bog, po zagovoru Blažene Djevice Marije, spasiti od prijetećeg uništenja. Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode nastala je na mjestu na kojem je puk molio krunicu.

Branitelji su branili život i dostojanstvo hrvatskog naroda!

Ideju o izgradnji crkve dao je don Petar Šimić. On je liturgijski i funkcionalno osmislio prostor i vodio cjelokupnu izgradnju. Crkva je izgrađena po nacrtu arhitekta Nikole Bašića. Godine 1993. došlo je do ideje za izgradnju, 11. studenoga 1995. postavljen je kamen temeljac, koji je donesen iz Trsatskog svetišta, odakle potječu drevne litanije iz kojih je preuzeto ime Sveta Mati Slobode.

Foto: Svetište Sveta Mati Slobode

Nakon punih pet godina izgradnje, 12. studenoga 2000., zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je crkvu i oltar. Tom prigodom u oltar su ugrađene moći blaženog Alojzija Stepinca. Ovo je svetište znak vremena i stalan podsjetnik na one koji su svoje živote položili za našu slobodu. Branitelji su branili život i dostojanstvo hrvatskog naroda, iako nisu mogli sačuvati svoj život, a na našoj je savjesti ustrajno braniti i čuvati spomen na njih, naglasio je kardinal Bozanić.

Ime zavjetne crkve

Ime Sveta Mati Slobode odabrao je kardinal Franjo Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku Raj duše, koji je Katarina Zrinski, žena Nikole Šubića Zrinskog, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska, pod najezdom osmanlijskih osvajanja, svedena na ostatke ostataka.

Foto: Svetište Sveta Mati Slobode

Pietà Croatica

Zaštitni znak svetišta predstavlja potresan prizor Pietà. Predstavlja ga hrvatska žena iz puka: na skutima drži svoga umirućeg sina, hrvatskog branitelja s krunicom oko vrata. Iz rane mu kaplje krv koja, padajući, na tlu tvori hrvatski grb. Zaštitni znak izradio je Ivan Lacković Croata.

Ako pšenično zrno, pavši u zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod!

Pietà Croatica, na istočnom pročelju svetišta, uklesana u kamen, okrenuta u lici Hrgovići koja vodi prema Jarunskom jezeru, poziva prolaznike i jarunske izletnike da malo zastanu i pomole se za poginule branitelje, što mnogi i čine. Tako to mjesto poprima obilježje kapelice Majci Božjoj na otvorenom.

Foto: Svetište Sveta Mati Slobode

Imena poginulih branitelja uklesana u stijenke kenotafa

Iza oltara je kenotaf – prazan grob. U njemu je, oko oltarnog reljefa proslave uskrslog Krista i Marije, ispisana jedinstvena spomen knjiga, imena poginulih branitelja uklesana u stijenke kenotafa. Svaki je branitelj predstavljen imenom, inicijalom očeva imena, prezimenom, godinom rođenja i pogibije. Tako kenotaf čuva od povijesnog zaborava spomen na svakog branitelja poginulog u Domovinskom ratu.

 Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti, mi ćemo ga držati!

U kenotaf je uklesano 15 840 imena poginulih branitelja, a njihov je popis dobiven od Ministarstva branitelja. Podnožjem popisa proteže se suptilan, prozračan, od stakla izrađen križni put, koji su, zajedno s Kristom, prošli naši branitelji. To je djelo akademskog slikara Jeronima Tišljara.

Foto: Svetište Sveta Mati Slobode

Na sjevernoj stijeni kenotafa uklesana je Kristova riječ, koja tumači smisao njegove žrtve i žrtve poginulih branitelja: Ako pšenično zrno, pavši u zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod (Iv 14,24).

Ispod teksta je Krist u padu, rad kipara Marijana Gajšaka. Na južnoj stijeni kenotafa stoji uklesan tekst Božidara Prosenjaka: Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti, mi ćemo ga držati, s potpisom Vaši branitelji. Time poginuli branitelji ostaju našim budućim pokoljenjima trajan poticaj u čestitosti življenja, piše na mrežnoj stranici Župe Duha Svetoga – Jarun.