“Znanost nas približava Bogu” – Najveći znanstvenici svih vremena su vjerovali u Boga tvrdeći da su dokazi svuda oko nas!

Svi su ovi znanstvenici vjerovali u Boga jer su smatrali da imaju dovoljno dokaza da priznaju postojanje stvoritelja, a ne zato što nisu razumjeli određene stvari koje su pripisali Bogu. U stvari, upravo analizom mehanizama određenih prirodnih pojava većina ovih znanstvenika zaključuje kako je očito da iza svega toga stoji inteligencija.

Postoje naravno i drugi znanstvenici koji se također mogu smatrati jednim od najvećih znanstvenika svih vremena, ali općenito, znanstvenici u ovom članku su najviše citirani, najpopularniji i oni koji su dali najveći doprinos današnjoj znanosti.

1 – Nikola Kopernik (1473.-1543.)

Nicola Kopernik poznati je poljski astronom za kojeg se smatra da je jedan od pionira astronomije, a koji je otkrio da Zemlja i planeti kruže oko Sunca. S vremena na vrijeme spomenuo je Boga u svojim djelima i nije smatrao da su njegova znanstvena otkrića u suprotnosti s religijom.

“Poznavati velika Božja djela, pokušati razumjeti Njegovu mudrost, Njegovo veličanstvo i Njegovu moć i uvažavanje na neki način funkcioniranje Njegovih zakona je svakako način štovanja Boga, za koga neznanje ne može biti cjenjenjije od znanja”

2 – Johannes Kepler (1571.-1630.)

Johannes Kepler poznati je njemački matematičar i astronom, koji se smatra začetnikom fizičke astronomije i moderne optike. Posebno je poznat po tome što je otkrio zakone koji upravljaju kretanjem planeta oko Sunca i složenost njihove putanje. Ti se zakoni danas u astronomiji nazivaju Keplerovim zakonima.

Prema knjizi Petera Barkera i Bernarda R. Goldsteina “Teoretski temelji Keplerove astronomije”, Johannes Kepler je vjerovao u Boga. Bio je uvjeren kroz svoje istraživanje i otkriće zakona kretanja planeta kako je sve stvorio Bog. U knjizi koju je J. H. Tiner napisao o Johannesu Kepleru navodi se da je u svojim djelima često slavio Boga govoreći:

„Slava Bogu našem Gospodinu, njegovoj snazi ​​i mudrosti nema granica”. U istoj knjizi autor izvještava o još jednoj Keplerovoj riječi: “Sada vidimo kako Bog, baš kao arhitekt stvorio svijet s takvom preciznošću i temeljitošću”

3 – Galileo Galilei (1565.-1642.)

Veliki talijanski fizičar, matematičar i astronom, Galileo se smatra utemeljiteljem moderne eksperimentalne fizike. Poznat je po tome što je formulirao matematički zakon koji opisuje pad tijela, po tome što je dao prvu formulaciju načela inercije, za usavršavanje astronomskog teleskopa i za otkrivanje satelita Jupitera.

Važno je također zapamtiti da Galileo nije bio osuđen jer je mislio da je zemlja okrugla, već zato što je branio Kopernikov sustav (heliocentrizam) koji je odredio da se zemlja vrti oko Sunca dok se tada branio sustav nazvan geocentrizam koji tvrdi suprotno, naime da se sunce vrtilo oko zemlje.

Paul Poupart imenovan je 1981. na čelu povjerenstva za ispitivanje suđenja Galileu. Napisao je nekoliko knjiga o Galileu, uključujući knjigu “Galileo Galilei” u kojoj je vrlo zanimljiva izjava Galilea:

“Kad meditiram o svim divnim stvarima koje je čovjek stvorio i otkrio, sklon sam prepoznavanju, duboko sam uvjeren da ljudska inteligencija može biti samo rezultat Stvoritelja”. (Citirao Paul Poupard, “Galileo Galilei”, str. 101)

4 – Sir William Harvey (1578-1657)

Sir William Harvey engleski je liječnik i fiziolog, koji se smatra jednim od pionira moderne medicine. Bio je prvi koji je u potpunosti i detaljno opisao sustav cirkulacije krvi. Otkrio je i primarnu ulogu srca u poticanju krvi i autor je mnogih zapaženih radova na području embriologije ispitivanjem tijela određenih životinja.

U svojoj knjizi iz 1651. godine Harvey navodi:

„Prepoznajemo Boga, vrhovnog i svemogućeg Stvoritelja, zaslužnog za stvaranje svih životinja. Djela ukazuju na Njegovo postojanje. Sva živa bića su stvorene i upravljana s nevjerojatnom i nama nerazmljivom mudrošću. Te perfekciju možemo dodijeli samo Svemogućem.

5 – Robert Boyle (1627.-1691.)

Robert Boyle je irski kemičar i fizičar koji se smatra jednim od osnivača moderne kemije. Bio je prvi kemičar koji je izolirao i skupljao plin i odvojio kiseline, baze i soli. Otkrio je i fizički zakon gdje je pod uvjetima stalne temperature tlak i volumen plina obrnuto proporcionalan. Taj se zakon danas naziva Boyleov zakon.

Boyle je smatrao da je proučavanje prirode i svojstava Boga najplemenitiji životni cilj. U jednom od svojih djela pod naslovom “Izvrsnost teologije u usporedbi s prirodnom filozofijom”, Boyle navodi:

“Veličanstvo, ljepota i red nebeskih tijela, izvrsna struktura životinja i biljaka kao i drugi prirodni fenomeni ne mogu dovesti u sumnju inteligentnog promatrača da postoji vrhovni Kreator, moćan, pravedan i dobar”. (Robert Boyle, “Izvrsnost teologije u usporedbi s prirodnom filozofijom” citiran u članku Raymonda J. Seegera u novinama američke znanstvene pripadnosti, 1985., 183.-184.)

Njegova znanstvena istraživanja učinila su ga da još više spoznaje Božju veličinu, kako izjavljuje:

“Kad promatram prirodu, često se nađem prisiljen uzviknuti: “Kakav divan posao, O Bože! S kojom ste mudrošću stvorili sve to!”. (Robert Boyle, citiran u knjizi Davida Woodalla “Odnos znanosti i religije nakon Roberta Boylea”, str. 32)

6 – John Ray (1627.-1705.)

John Ray engleski je prirodoslovac koji se smatra utemeljiteljem biologije i moderne prirodne povijesti. Bio je prvi koji je dao biološku definiciju pojma „vrsta“. Objavio je i važna djela iz botanike i zoologije, te uspostavio klasifikaciju biljaka koja će kasnije dovesti do rađanja moderne taksonomije. Godine 1651. napisao je knjigu pod naslovom “Božja mudrost koja se očituje u njegovu stvaranju” u kojoj stoji:

“Nema većeg dokaza, opipljivijeg i uvjerljivijeg o postojanju božanstva […] od veličanstvene kreacije neba i zemlje.” (John Ray, “Božja mudrost koja se očituje u njegovu stvaranju”)

Još jedna zanimljiva riječ Johna Raya:

„Ne postoji ugodnije i važnije zanimanje za slobodnog čovjeka od razmišljanja uzvišena djela prirode kao i poštivati beskrajnu Božju mudrost i dobrotu”. (John Ray, citiran, od strane Dana Gravesa, “Znanstvenici koji vjeruju”, str. 66)

7 – Isaac Newton (1642-1727)

Michael H. Hart u svojoj knjizi “100, lista najuticajnijih ljudi u povijesti”, pište a je Isaac Newton drugi najutjecajniji čovjek svih vremena. Ovaj engleski matematičar i fizičar otkrio je zakone univerzalne gravitacije. Povrh toga, on je također razjasnio tajne svjetlosti i optike i bio je izumitelj grane matematike koja se zove infinitezimalni račun.

U glavnom djelu pod nazivom “Principa”, Newton izjavljuje:

“Ovaj divni sustav, svemir sa suncem, planetima i kometama može doći samo iz volje i moći inteligentnog bića … To biće upravlja svim stvarima i ne samo svijet. Priznajući njegovu moć nad svime, moramo ga zvati “Gospod Bog” ili “Univerzalni vladar” … Ovaj vrhovni Bog je vječno biće, opojno i apsolutno savršeno”. (Isaac Newton, Principia, knjiga br. 3, citiran u “Izbor Newtonovih spisa” H.S.

8 – Louis Pasteur (1822-1895)

Louis Pasteur francuski je kemičar i fizičar koji se smatra utemeljiteljem mikrobiologije i imunologije. Pronašao je lijek protiv bjesnila, obavio je važan rad na fermentaciji, razvio teoriju klica, bio je prvi koji je uspostavio cijepljenje, otkrio je kako eliminirati bolest svilenih glista i izumio postupak pasterizacije.

Nakon šest godina istraživanja, Louis Pasteur odbacio je teoriju o “spontanom stvaranju” (ideju koja stoji iza teorije evolucije) prema kojoj se život može pojaviti ispočetka, a da se mikrobi stvaraju spontano. Pastor je stoga dokazao zakon biogeneze (živo biće može poticati samo od drugog živog bića) svrgavajući materijalističku ideju svoga vremena utemeljenu na spontanom nastanku svijeta.

“Što više proučavam prirodu, to sam više zadivljen djelima našega Stvoritelja. Znanost me približava Bogu”. (Louis Pasteur, citiran u knjizi Johna Hudsona Tinera, “Louis Pasteur, osnivač moderne medicine”, 1990.)

“Malo znanosti odvlači vas od Boga,  a puno vas vraća njemu”. (Louis Pasteur, citiran u Jean Guitton-ovom djelu “Dieu et la science”, 1991.)

9 / William Thomson Kelvin (1824-1907)

William Thomson Kelvin irski je fizičar, matematičar i inženjer priznat kao jedan od pionira termodinamike (grana fizike koja proučava toplinske pojave). Također je pridonio poboljšanju magnetskih kompasa i postavljanju prve telegrafske linije koja je prešla preko Atlantskog oceana 1866. godine iz Velike Britanije.

Otkrića o pretvorbi topline doveli su do definiranja nove temperaturne ljestvice, nazvane skala apsolutne temperature. Jedinstvo ove temperaturne ljestvice nosi njegovo ime: Kelvin.
1871. William Thomson Kelvin postao je predsjednik Britanskog udruženja za napredak znanosti i iste je godine u predsjedničkom govoru izjavio:

“Postoje preobilni dokazi o inteligentnoj kreaciji svuda oko nas i ako nas nekada zbunjenost metafizike ili znanstvenika može u nekom trenutku odvratiti od toga, dokazi se neizbježno vraćaju s neodoljivom silom, pokazujući nam našu prirodu i uči nas da sva živa bića ovise o Stvoritelju.” (William Thomson, citiran u članku Raymonda J. Seegera u časopisu American American Affiliation, lipanj 1985, 99-101)

10 / Albert Einstein (1879.-1955.)

Albert Einstein njemački je fizičar koji se smatra najboljim i najvećim znanstvenikom 20. stoljeća. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine i autor je poznate jednadžbe E = mc2, koja uspostavlja ekvivalentnost materije i energije sustava. Iako nikada nije vjerovao u Boga kao osobu (tj. U Boga koji se direktno mješa u ljudske odnose), ipak je prepoznao nemogućnost nasumično stvaranja svemira.

Enciklopedija Britannica kaže o njemu: “Otvoreno negirajući ateizam, Einstein je izrazio vjerovanje u Spinozinog Boga koji se otkriva u skladu onoga što postoji.” Upravo je ova realnost motivirala njegovo zanimanje za znanost, a što je rekao jednom mladom fizičaru:

“Želim znati kako je Bog stvorio ovaj svijet. Ne zanima me ovaj ili onaj fenomen, u spektru ovog ili onog elementa. Želim znati Njegove misli, ostalo su detalji”. (Albert Einstein, citiran u “Razgovoru s Einsteinom”, E. Salaman, (1955) 370-371)

Nakon što smo analizirai najveće svjetske znanstvenike i njihova razmišljanja o Bogu, stvoritelju svega, samo gordi mogu sa sigurnošću reći “Bog ne postoji”. Iskreno nas interesira što mislite vi?

Izvor: logično.com