Da – ugibanje ribe uporabom eksploziva nastupa zbog nagle uzrojanosti živčanog sustava, ali i poradi naglog pritiska vode, pa riba ima i unutrašnje ozljede.
Da – morski crv pas živi u čitavom Mediteranu. U Jadranu ga nalazimo na dubinama od 1-2 metra, pa sve do 20 ili 25 metara. Dodir s tim crvom kod nekih ljudi može izazvati i kratkotrajnu paralizu polovine tijela. Bolesnik osjeća bol i groznicu, a popratne su pojave drhtanje i pospanost.
Da – se Jakovljeva kapica (školjka) nalazila naslikana na štitu Križara i izvezena je bila na zastavi i na odijelu križarskih ratnika. Mnoge plemićke obitelji koje se ponose svojim porijeklom od Križara imaju još i danas Jakovljevu kapicu. Primjerice, u engleskoj obitelji Winstona Churchila i Anthonya Edena. Jakovljeva kapica nalazi se na mnogim mozaicima, reljefima, skulpturama, slikama, na sarkofazima, na nadgrobnim spomenicima, u arhitekturi i obrtu.
Da – se do 1706. godine mislilo da je crveni koralj biljka. Te godine Peyssonel dokazuje da je koralj životinja. Crveni koralj u Jadranu do sada nije nađen sjevernije od otoka Cresa, a svjetski glas naš crveni koralj dobio je 1977.godine kada je kod otoka Mljeta ronio Jean Falco poznat kao izvrstan poznavatelj koralja i vidio tamošnje koralje. Tada je zapisao: „Ronio sam u svim morima svijeta, ali tako nešto nigdje nisam vidio“.
Da – je za razliku od crvenog, crni koralj jako rijedak u našem Jadranu. Poznato je da je Picasso dobio na dar crni koralj i uvijek ga je nosio u svojem džepu. Nekada su od crnog koralja u Kini, Japanu, Malajskom arhipelagu i otocima Indijskog oceana izrađivali narukvice koje se nose za ozdravljenje od reumatizma i drugih bolesti. U Saudijskoj Arabiji nekada su od crnog koralja izrađivali brojanice za imućne.Da – papalinu i srdelu zamjenjuju čak i ribari! Često se u ribarskoj praksi, a najčešće na mjestima gdje je riba u prodaji riba papalina nudi i prodaje pod imenom mala srdela ili srdelica što je donekle točno, jer je riba papalina potpuno slična običnoj srdeli, a osim toga su iz iste obitelji – srdeljki.
Da – se ribi škrinjašici čitavo tijelo nalazi zatvoreno u čvrst oklop poput škrinje.
Da – se pojava svjetlucanja površine more noću nekad pripisivala pojavi fosforoscencije što bi značilo da more svjetluca zbog fosfornih soli u njemu. No, kada je otkriven plankton, prvenstveno jednostanični, otkriven je uzrok toj pojavi. Znači, uzročnici toj jedinstvenoj pojavi koja nas toliko „romantično“ očarava jesu jednostanična bića na granici između biljaka i životinja. To je pojava oksidacije tj. spajanja neke tvari s kisikom, pri čemu se razvija svjetlost. Što je veći broj planktona to je jače iskrenje mora!
Da – je riba morski štakor kod naših ribara i općenito kod nas poznatija kao morski miš. Prvi, ali neznanstveni objavljeni podatak o nalazu ove vrste u Jadranskom moru potječe od Splićanina Umberta Giromette koji je 1927 .godine objavio u dnevnim novinama članak: Rijedak egzemplar ribe. Inače, morski se štakor vrlo rijetko može uloviti u ribolovu. I to sasvim slučajno.
Izvor: http://morski.hr
Priredila: Gordana Igrec