Izložba Marija Bistrica – naselje i svetište; arhitektura i urbanizam, potaknuto je željom da se pokažu arhitektonske i urbanističke promjene koje je Marija Bistrica doživjela kroz vrijeme i kako je, pa ponekad i zašto, do njih došlo. U oblikovanju izložbe i kataloga sudjelovali su stručnjaci različitih struka.
Dugogodišnji voditelj svetišta Majke Božje Bistričke Zlatko Koren pomogao nam je posudbom građe, a u katalogu sudjeluje tekstom o važnosti hodočašća u hrvatskome narodu.
Ratko Vučetić bavi se postankom naselja, a obnova marijabistričkog kompleksa u drugoj polovici 19. stoljeća, planovi i realizacija, tema je kojom se bave Irena Kraševac i Viki Jakaša Borić.
Neposredno prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ali i poslije njega, u Bistrici djeluje arhitekt Freudenreich. Njegovi radovi na obnovi bistričkog prošteništa prikazani su u prilogu Krešimira Galovića. Freudenreich je radio za ustanovu Nadasve, a neki nepoznati detalji iz njezinog djelovanja, zahvaljujući sačuvanoj arhivskoj građi ove ustanove, tema su priloga Vlatke Filipčić Maligec.
Ivana Haničar Buljan bavi se planovima arhitekta Stjepana Planića i kasnijim intervencijama, dok Biserka Dumbović Bilušić problematizira urbanističko planiranje Marije Bistrice u prethodnom i ovom stoljeću.
Želja nam je bila pokazati kako se svetište Marija Bistrica mijenjalo tijekom vremena, tko su ljudi zaslužni za te promjene – arhitekti, majstori i naručitelji koji su ju oblikovali, što je bilo planirano, a što realizirano. Izložba ne prikazuje samo Mariju Bistricu kakvu danas poznajemo, nego i onakvu kakva je mogla biti, a nudi i pitanja, ako već ne i odgovore, što treba učiniti u budućnosti.
Izložba se otvara u petak, 28. listopada u 19 sati u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, a u programu će sudjelovati Klapa Bistrica i mali vokalni sastav KUD-a Lovro Ježek.
Dodatne informacije možete dobiti kod autorice izložbe Vlatke Filipčić Maligec, voditeljice Muzeja seljačkih buna na mail vlatka.maligec@mhz.hr ili na 098 460 080.