Na današnji dan 20. prosinca 1925. godine osnovan je Gradski muzej kralja Tomislava. Cilj muzeja bio je prikupljati predmete iz prošlosti šibenika i njegove okolice te time omogućiti sustavnije proučavanje šibenske povijesti.
Muzej je nastao kao rezultat dugogodišnjeg truda velikog zaljubljenika u šibensku povijest don Krste Stošića. Ljubitelj svega vezanog za prošlost Šibenika don Krsto Stošić napisao je i objavio preko 270 članaka i drugih radova vrlo širokog raspona tema od sakralne umjetnosti do narodnih običaja.
Don Krsto je godinama skupljao predmete iz šibenske starine: od arheoloških artefakata do dokumenata, grbova, pečata. Svi su oni bili djelić šibenske prošlosti koji je trebalo sačuvati za buduće generacije.
Najbolji način njihova očuvanja bio je izlaganje tih predmeta kako bi se Šibenčani mogli pobliže upoznati sa svojom prošlosti i kako bi razvio senzibilitet o očuvanju ostataka prošlosti Šibenika. Da bi se to ostvarilo don Krsto je predložio osnivanje gradskog muzeja posvećenog isključivo povijesti Šibenika i njegova distrikta. Poticaj osnivanju šibenskog muzeja bilo je i to što je mnoštvo predmeta odlazilo iz Šibenika ili čak izvan zemlje.
Da bi se tome stalo na kraj bilo je potrebno osnovati instituciju koja bi provodila sustavno skupljanje, obradu predmeta i njihovo izlaganje u Šibeniku. Nažalost zbog nedovoljne podrške osnivanje muzeja dugo se odgađalo. Don Krsto nije nailazio na pomoć ni pri skupljanju građe, ni pri osiguranju prostora za njeno čuvanje. Predmete skupljene za budući muzej don Krsto je pohranio u crkvi sv. Barbare.
Potom je predmete premjestio u crkvu Svih Svetih. Kako se 1925. godine slavila 1000. godina krunjenja kralja Tomislava što je poprimilo karakter općenarodnog događaja, došlo je do povećanja interesa za povijest općenito. Don Krsto stoga odlučuje za vrijeme obilježavanja godišnjice nastanka Hrvatskog Kraljevstva u crkvi Svih Svetih otvoriti gradski muzej koji je posvetio prvom hrvatskom kralju. Na proslavu je u Šibenik došao i Stjepan Radić što je posebno uveličalo svečanost otvorenja muzeja. Radić je uz don Krstu održao prigodni govor prilikom otvorenja Gradskog muzeja kralja Tomislava.
Nakon toga don Krsto se posvetio vođenju muzeja u njegovoj misiji ka očuvanju šibenskih starina. Već 31. prosinca iste godine smještaj muzeja u crkvi Svih Svetih reguliran je ugovorom između Općine Šibenik i Šibenske biskupije. Don Krsto je u siječnju 1926. godine od Ministarstva prosvjete tražio 260.502 dinara kako bi otkupio izuzetno vrijednu zbirku šibenskog kolekcionara Ante Lukanovića. Nažalost njegova nastojanja nisu urodila plodom tako da je ova zbirka završila u Arheološkom muzeju u Splitu.
Velik dio prvotnog inventara muzeja bio je privatno vlasništvo don Krste Stošića koje je on 1931. godine poklonio Općini Šibenik, nastavivši pritom voditi muzej. Unatoč požrtvovnosti don Krste općinske vlasti pokazivale su slab interes za svoj muzej te su za njegovo održavanje davale svega 200 dinara (što su pred rat ipak povisili na 300 dinara). Muzej je djelovao u prostoru crkve Svih Svetih ali je s vremenom dobio na korištenje i crkvu sv. Barbare i tri prostorije u zgradi „stare općine“ pored nje. Muzej se u travnju 1940. godine preselio u zgradu „stare općine“ gdje je ostao sljedeće tri godine.
Šibenik su 13. prosinca 1943. godine bombardirale zračne snage angloameričkih saveznika. Zgrada u kojoj je bila smještena muzejska građa pogođena je bombom i uništena. S njom su nestali i većina predmeta koji su tvorili fundus muzeja. Shrvan događajem don Krsto je istog dana otišao iz Šibenika k rodbini u Tisno gdje je ostao do smrti 25. siječnja 1944. godine. Muzej kao nasljeđe don Krste Stošića nadživio je svog utemeljitelja te je kao Gradski muzej Šibenik obnovljen 1946. U njemu su pohranjeni predmeti koji nisu stradali u bombardiranju. Nasljeđe Gradskog muzeja kralja Tomislava postoji i danas kroz njegova nasljednika „Muzej grada šibenika“.
Don Krsto Stošić
Crkva Svih Svetih
Inventar muzeja nakon bombardiranja Šibenika 13. prosinca 1943. godine