Putevima krčkih knezova Frankopana

Stara plemićka obitelj krčkih knezova Frankopana često se spominje u previranjima hrvatske povijesti od 11. do 17. stoljeća, napose kada je riječ o osvajanjima Osmanskoga Carstva koja su zaprijetila ova područja. Smatra se da potječu iz Gradeca te je ova obitelj jedina nastanjena na jadranskim otocima koja je mogla konkurirati europskim moćnicima, a za sobom je ostavila preko 300 utvrda i kapela diljem otoka Krka, koje je bilježio i fotograf Darko Antolković.

 

Knez Mikula IV. i listina na srnećoj koži

Iako su bili poznati kao knezovi Krčki, u jednom trenutku povijesti su se počeli potpisivati s ”Frankapan”. Prema legendi, knezovi Krčki bili su u rodu s drevnom rimskom lozom Frangipane, koji su nazvani prema braći koji su na rimskim trgovima dijelila kruh siromasima (lat. frangere panem = trganje kruha). Pri posjetu krčkog kneza Nikole IV., koji je 1426. imenovan hrvatskim banom, papi Martinu V., zamolio je da im se priznaje taj titular te su nakon toga se plemići počeli potpisivati s Frankapan, a kasnije Frankopan.

Glagoljska baština na otoku Krku već je poznata diljem Lijepe Naše zahvaljujući Bašćanskoj ploči kod opatije sv. Lucije, no pismo se također zabilježilo i na jednom zanimljivome materijalu

Osmanlijskih prijetnji više nema, no Frankopani su i dalje prisutni u Hrvatskoj, a aktualni je nasljednik titule kneza Petar Kopanica, odnosno Mikula IV. Titulu je naslijedio prije osam godina, a u svome posjedu ima i danas reprezentaciju povijesne odore krčkih knezova, čije su talijanske tkanine dokaz plemićkog podrijetla. Priznaje kako je njemu i njegovom rodu čast priznanje koje se odaje Frankopanima diljem svijeta, a od značajnih artefakata Frankopana istaknuo je molitvu Oče naša, koji je na puntarskom dijalektu isklesan na glagoljici na jednome kamenu, odnosno na ”kamiku s Bodulije”. Glagoljska baština na otoku Krku već je poznata diljem Lijepe Naše zahvaljujući Bašćanskoj ploči kod opatije sv. Lucije, no pismo se također zabilježilo i na jednom zanimljivome materijalu, odnosno na Listini na srnećoj koži, koja svjedoči o vjenčanju Frane Frankopana za kćer bosanskoga bana.

Najstariji dokazi njihova bivanja na otoku Krku je Kaštel na trgu Kamplin

Danas su Frankopani i dalje aktivni u kulturnome životu Hrvatske, a od ostavštine najstariji dokazi njihova bivanja na otoku Krku je , koji je nastao na starijim rimskim zidinama, a danas je središte zbivanja Krčke ljetne priredbe. Također je ovdje i Fortičina – osmatračnica kod Omišaljskog zaljeva i kaštel Baška, koja je neko vrijeme bila pod vlašću Frankopana, dok ga Mlečani nisu razorili.

Foto: Darko Antolković/Crkva sv. Marka

Frankopani su bili poznati po tome i da su bili patroni izgradnje raznih crkvica, pa su pritom ona dobivala imena po njima, kao što je crkvica Sv. Marka evanđelista u naselju Risika kod općine Vrbnik, za koju se smatra da je patron bio knez Marko, koji je u Gradecu boravio na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće. Osim na Krku, posjedi Frankopana se nalaze od Čakovca do Ogulina pa i šire.

Foto: Darko Antolković/ pavlinski samostan sv.Nikola u Gvozdu
sredinom – 14 st. osnovao ga je Ivan Frankopan

Izvor: hkm.hr