Jedna od temeljnih funkcija svake države, uz brigu za gospodarstvo i suverenitet, postizanje je sigurnosti. U ostvarivanju te funkcije jednu od ključnih uloga ima vojska. Nadzor neba i zaštita zračnog prostora, koji se djelotvorno mogu vršiti jedino upotrebom borbenog zrakoplovstva, pritom su u modernom ratovanju od ključne važnosti. Nažalost 1991g. uvjerili smo se kako izgleda kada neprijatelj kontrolira naš zračni prostor.
Ratno zrakoplovstvo sposobno nadzirati zračni prostor i djelovati po strateškim ciljevima predstavlja snažan faktor odvraćanja i branu od potencijalne agresije. Republika Hrvatska danas je članica NATO saveza kao oblika kolektivne sigurnosti, no Domovinski pokret smatra da Hrvatska mora biti sposobna i sama nadzirati svoje nebo. Funkcija države, ponovimo, upravo je postizanje sigurnosti koje nema ako se ne može štititi zračni prostor.
O nabavi borbenih zrakoplova u Hrvatskoj se govori već dvadesetak godina, rokovi za nabavu odavno su probijeni, a aktualni MiG-ovi već su trebali otići u povijest Hrvatske vojske. Još uvijek, međutim, nije donesena niti odluka o tome od koga ćemo kupiti borbenu eskadrilu. Kao i na drugim područjima i ovdje se pokazuje izostanak dugoročnoga strateškog planiranja i kvalitetne razvojne politike.
Ovih dana Hrvatskoj su pristigle četiri ponude za nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova. Domovinski pokret podupire odluku o nabavi borbenih zrakoplova te naglašava kako pri odabiru ponude treba uzeti u obzir cijenu borbenih zrakoplova, ali i stratešku razinu čitavoga posla. Hrvatskoj su potrebni kvalitetni borbeni zrakoplovi, ali i pouzdan partner.
To podrazumijeva i dostupnost obuke pilota i rezervnih dijelova. Kao članici NATO saveza Hrvatskoj je u interesu jačati strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Od vremena vojno-redarstvene akcije Oluja Sjedinjene Američke Države pokazale su se kao pouzdan partner u vojnoj suradnji, dok neke druge države čije su kompanije također dale ponudu za borbene zrakoplove nisu bile osobito sklone Hrvatskoj devedesetih godina te su čak tada uskratile nabavku oružja za obranu države. Nabava borbenih zrakoplova goruće je strateško pitanje za hrvatsku budućnost. Hrvatsko geopolitičko okruženje i dalje je iznimno nesigurno, s nekoliko mogućih kriznih žarišta koja u slučaju aktiviranja mogu poprimiti domino-efekt. Uzimajući u obzir kompleksnu geopolitičku i sigurnosnu situaciju, ali i činjenicu da Srbija, koja je devedesetih izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku, posljednjih godina snažno modernizira sve rodove svoje vojske, iz Domovinskog pokreta upozoravamo na to da se proces nabave borbenih zrakoplova mora maksimalno ubrzati. MiG-ovima 21 istječe rok uporabe 2024. godine, a jasno je da nakon odluke o kupnji treba proći višegodišnji rok realizacije koji uključuje obuku pilota i transfer tehnologija. Dodatno, naglašavamo kako nakon realizacije kupnje novih borbenih zrakoplova treba odmah krenuti razmišljati i novoj nabavi i modernizaciji ratnoga zrakoplovstva budući da se radi o strateškome području u kojemu je potrebno dugoročno planiranje.
Domovinski pokret poručuje kako je jedino snažna hrvatska vojska jamac mira na području jugoistočne i srednje Europe, a snažne vojske nema bez kvalitetnoga borbenog zrakoplovstva i nadzora zračnog prostora.