Zoran Meter: Zimska kriza – počela bitka za resurse – od energetskih do prehrambenih
Prošla je zima bila teška zbog koronavirusa, a ove godine meteorolozi nemaju konsenzus oko toga koliko će jaka biti ova nadolazeća, navodi Bloomberg. Najpesimističnije prognoze predviđaju kako bi se nedostatak energetskih resursa, za kojima je borba već počela, mogao razviti u krizu velikih razmjera.
Prošla je zima bila teška zbog koronavirusa, a ove godine meteorolozi nemaju konsenzus oko toga koliko će jaka biti ova nadolazeća, navodi Bloomberg. Najpesimističnije prognoze predviđaju kako bi se nedostatak energetskih resursa, za kojima je borba već počela, mogao razviti u krizu velikih razmjera.
Geopolitika News, između ostalog postojano prati i globalni razvoj stanja u životno važnoj sferi energetike, s naglaskom na prostor Europe. U tom smislu često izrađujemo vlastite analize ali i prenosimo komentare stranih stručnjaka i medija za koje prosuđujemo kako s njima vrijedi upoznati širu hrvatsku i regionalnu javnost. Jedan od takvih je i ovaj kojim ćemo se danas pozabaviti. Radi se o komentaru američkog medija Bloomberg, autora Michaela Winfreya.
Teza o tome kako je moderno društvo uvijek na korak od anarhije pripisuje se britanskoj protuobavještajnoj službi MI5, navodi Michael Winfrey, tvrdeći kako se radi o općeprihvaćenoj istini koja zaokuplja umove mnogih vođa, za što postoji mnogo razloga – od naglog rasta cijena energije do krize uzrokovane pandemijom u opskrbi svega: od žitarica do računalnih čipova.
Iz Velike Britanije stižu vijesti o praznim policama u supermarketima i nestašici goriva na benzinskim postajama, a vlada traži od stanovništva da ne podliježe panici i ne kupuje sve što mu dođe pod ruke. Također ukazuje i na nedostatak vozača za koji je dijelom kriv Brexit.
Međutim, autor tvrdi kako problemi ne prijete samo toj zemlji, već i drugim državama diljem svijeta, a naglasak stavlja na energetske resurse i predstojeću zimu. Pri tom se de facto slaže i s našim stavovima na Geopolitika News-u, o tome, kako će zbog loše energetske strategije EU (i Velike Britanije) i prevelikog utjecaja geopolitike na nju, pozornost tamošnjih političara i energetskih stručnjaka biti usmjerena na meteorološka izvješća i procjene o tome kakva će biti predstojeća zima – hladna, topla, prosječna…
U tom kontekstu Michael Winfrey navodi kako će zimske temperature na sjevernoj hemisferi svakako utjecati na tržište, kao i to da se meteorolozi ne slažu oko toga kakva će zima biti (nadamo se da meteorolozi neće podlijeći moćnom zovu geopolitike i skrenuti iz sfere svog profesionalnog rada u onaj angažirani – nametnut od strane nekoga, za promicanje upravo njihovih interesa, op. ZM.). Ali, kaže dalje autor, ako se ostvari najcrnji scenarij (čitaj najhladniji) poremećaja polarnog vrtloga (uobičajene cirkulacije zračnih masa iznad polarnog kruga, op.ZM.), nestašica energije mogla bi prerasti u potpunu krizu.
Borba za resurse već je počela, navodi Bloomberg-ov autor. Kina je već naredila državnim tvrtkama da učine sve kako bi osigurale opskrbu energetskim resursima. Rudari su dobili nalog za povećanje proizvodnje čak i ako se prekorače godišnje kvote. Vijest je na rekordne razine podigla cijene plina i električne energije u Europi, gdje se pojavila ozbiljna zabrinutost zbog smanjenja opskrbe plinom iz Rusije, koja je glavni izvoznik tog energenta na kontinent.
U Nizozemskoj skokovi cijena električne energije dovode do zatvaranja najveće europske mreže staklenika, što bi moglo utjecati na opskrbu hranom, navodi se dalje u Bloomberg-ovom tekstu.
Francuska, u kojoj bi predsjednik Emmanuel Macron trebao biti ponovno izabran sljedeće godine, objavila je kako će vlada zabraniti nova povećanja reguliranih tarifa na plin i smanjiti poreze na električnu energiju kako bi se izbjeglo nezadovoljstvo javnosti.
Ekstremno vrijeme odražava se i na globalnu ponudu pšenice. Zalihe žitarica se smanjuju, a izgledi za proizvodnju žitarica u područjima širom svijeta – od Sjeverne Amerike do Rusije – postaju sve mračniji. U međuvremenu će svijetu trebati sve više pšenice, navodi se u Bloomberg-ovom tekstu i zaključuje kako je prošla zima bila teška zbog virusa, ali da je mala vjerojatnost da će nadolazeća dati predaha zemljama koje već trpe gospodarske troškove pandemije.
Ovdje bih dodao slijedeće:
nadajmo se samo kako vlade europskih zemalja neće ponovo pribjegavati zaključavanjima i time uništiti tek započeti oporavak gospodarstava od pandemije Covida-19, ali i da neće, poput Bidenove administracije u SAD-u, mahnito (ali niti postupno, perfidno, poput „kuhanja žabe“), pribjegavati ultimativnim zahtjevima za cijepljenjem stanovništva (ili njegovih određenih kategorija) s obzirom na velike kontroverze koje po tom pitanju postoje diljem svijeta – uključno i u stručnim tj. znanstvenim krugovima. One izazivaju sve veći revolt javnosti i sve masovnije prosvjede, koji u konačnici mogu imati jednako negativne posljedice po gospodarstvo kao i klasični lockdown. Jer ako su ljudi na išta osjetljivi, onda je to osjećaj udara na njihovu slobodu, koliko god ona u stvarnosti i ne postojala ili bila reducirana u odnosu na njihovu percepciju. Učimo iz negativnih primjera drugih (pogledajmo što se upravo događa na ulicama australskih gradova, a puno bolje nije niti u pojedinim europskim metropolama), da nam se kasnije to isto višestruko ne bi obilo o glavu. Vremena, ali i sredstava za različite, pa i posve iracionalne i glupe eksperimente u korist nečijih uskih interesa sve je manje, a posljedice vrlo lako mogu biti sve veće i ozbiljnije – prijeteći izmicanju nadzora. Politika se ne smije zavaravati svojom svemoći, kao i institucije i instrumenti koje joj stoje na raspolaganju. Povijest je to bezbroj puta dokazala.
Izvor: geopolitika.news