Zašto je pala Bosanska Posavina!?
STIPETIĆ OKRIVIO POLITIKU: ‘Dva puta sam pokušao presjeći srpski koridor, ali sam spriječen i sabotiran, a drugi put odmah i smijenjen’
Operacija Koridor je kodni naziv za vojnu operaciju srpskih snaga u ljeto 1992. godine u Bosanskoj Posavini.
Cilj operacije bio je spajanje zapadnog i istočnog dijela Republike Srpske.
Do prvih sukoba došlo je početkom te godine, a 6. listopada hrvatske postrojbe povukle su se iz Bosanskog Broda čime je gotovo cijela Posavina, izuzev područja oko Orašja, pala u ruke bosanskih Srba.
Iako je Brod obranjen, Srbi su u prvoj fazi sukoba, u nastojanju da izbiju na rijeku Savu, uspjeli zauzeti Bosanski Šamac, Modriču i Brčko. Koliko je Posavina bila važna za neprijatelja toliko je bila važna i za obranu Hrvatske.
Tijekom travnja 1992. hrvatsko-muslimanske postrojbe oslobodile su veliki dio teritorija i Modriču, presjekle koridor te odbacile neprijatelja u dubinu Posavine. Srpske snage su tako izgubile pravac za dopremu oružja te su se brzo postrojili i s dva korpusa pokrenuli operaciju Koridor-92 pod zapovjedništvom generala Miomira Talića.
Dana 26. lipnja 1992. godine vojnici 1. krajiškog i Istočnobosanskog korpusa VRS, susreli su se u području sela Kornica i Čardak, na razmeđi Modriče i Šamca spojivši tako zapadni i istočni dio Republike Srpske. Ubrzo je pala i Modriča, nakon nje i Derventa, a potom i Odžak.
Konačni slom obrane Posavine uslijedio je 6. listopada srpskim zauzimanjem Bosanskog Broda. U operaciji “Koridor” je prema službenim podatcima poginulo 293 vojnika, a 1129 pripadnika VRS i specijalaca MUP-a Republike Srpske Krajine teže je ili lakše ranjeno. Osim ubojstava i ranjavanja, pad Posavine obilježile su i velike pljačke i paljenje osvojenog teritorija.
Bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Petar Stipetić je u svom izvješću hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu prozvao političko rukovodstvo Slavonskog Broda i to Jozu Metera, Franu Piplovića i Zdravka Sočkovića za izravno miješanje u zapovijedanje Operativne grupe “Posavina” što je imalo za posljedicu pad većeg dijela bosanske Posavine. Stipetić je to nazvao otvorenom diverzijom i izdajom jer smatra da je to dovelo do potpunog rasula na bojištu i rezultiralo povlačenjem drugih postrojbi.
U izvješću je prozvao generala Slobodana Praljka za širenje defetizma i panike među vojnicima, te ministra obrane Gojka Šuška zbog njegove zapovijedi u kritičnom trenutku rata da u Bosnu mogu ići samo dragovoljci.
“Sve navode koje sam napisao tada i danas potvrđujem. Razlozi pada bosanske Posavine su bili politički, vojskom su paralelno zapovijedale političke strukture Slavonskog Broda i Krizni stožeri na terenu što je bilo posve neprihvatljivo s vojničkog gledišta. Pored toga, moja ideja kao vojnika je bila da bi presijecanjem koridora kojim su se oružjem, naftom i streljivom opskrbljivale srpske snage oslabilo njihovu moć ne samo u Bosni već i na okupiranim područjima u Hrvatskoj”, rekao je Stipetić u intervjuu za Nacional 2019. godine.
“Zanimljivo, nikad nije donesena politička odluka da se koridor presiječe, a kad sam dva puta pokušao to učiniti bio sam spriječen i sabotiran, a drugi put nakon pokušaja odmah i smijenjen”, dodao je Stipetić.
Nakon operacije Koridora, velikosrpske snage su ubile 458 hrvatskih civila, uglavnom starijih osoba. Za te zločine nitko nije odgovarao.
Izvor: dnevno.hr