Herojski Vukovar

Znanstveno-izdavački projekt „HEROJSKI VUKOVAR: Povijest grada i život Vukovarki i
Vukovaraca tijekom 30 godina (1991. – 2021.)“ započeo je u studenome 2020. godine s ciljem istraživanja, analiziranja i opisivanja relevantnih tema koje su obilježile povijest Vukovara i život Vukovarki i Vukovaraca u proteklih 30 godina. Proveden je na inicijativu Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata kao glavnim partnerom i drugim znanstvenim, obrazovnim i kulturnim ustanovama u Hrvatskoj prigodom tridesete obljetnice velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku i Vukovar

Dakako, uz 1991. godinu, tijekom provedbe projekta obrađena su i druga važna podrazdoblja iz novije
hrvatske povijesti: a) od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća do studenog 1991., b) od studenog 1991.
do siječnja 1998. i c) od siječnja 1998. do kraja 2021. Tijekom rada na projektu napisani su iznimno
opsežni autorski radovi i pripremljene su brojne dokumentarne fotografije, zemljovidi i ostali likovni
prilozi. Budući da je sadržaj monografije narastao na više od tisuću stranica, odlučeno je objaviti ga u
dvije knjige:

1. knjiga: priprema i provedba velikosrpske oružane agresije na Hrvatsku i Vukovar 1991. godine i
ogromne posljedice agresije (tiskana u studenom 2021.)

2. knjiga: srpska okupacija Vukovara od 18. studenoga 1991. do kraja 1995., mirna reintegracija u
ustavnopravni poredak Republike Hrvatske od 1996. do 1998., povratak prognanika u Vukovar, saniranje
posljedica velikosrpske oružane agresije i obnova grada te gospodarski i društveni razvoj Vukovara od
1998. do 2021. (tiskana u studenom 2022.)

Nositelj projekta Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA okupio je tim od
38 znanstvenika i stručnjaka koji su se u svojem znanstvenom i/ili stručnom radu bavili izabranim
temama ili o njima objavili radove. Stručnjaci dolaze iz različitih znanstvenih, kulturnih i obrazovnih
ustanova iz Zagreba i Vukovara i upravo na toj relaciji nastajale su zamisli o tome kako najbolje istražiti i
opisati navedene teme. Koncepcija je ovoga projekta da znanstvene i stručne tekstove prate preslike
pojedinih izvora i dokumenata kako bi čitatelji imali vizualni uvid u ono što se prikazuje i opisuje u
poglavljima knjige. Nadalje obrađene sadržaje u poglavljima prate preslike članaka iz novina i časopisa,
dokumentarne i umjetničke fotografije građana, gradskih građevina i ustanova, dijelova grada i panorama
te ostali slikovni prilozi.

Partneri projekta:

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u Zagrebu
Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“
Hrvatski institut za povijest
Grad Vukovar
Javna ustanova „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar”
Nacionalna memorijalna bolnica „Dr. Juraj Njavro” Vukovar
Gradski muzej Vukovar
Muzej vučedolske kulture

Franjevački samostan i Franjevački muzej Vukovar
Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar
Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru
Gimnazija Vukovar
Gradska knjižnica Vukovar
Turistička zajednica grada Vukovara
Državni arhiv u Vukovaru
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Vukovar
Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva d. o. o.

1. knjiga HEROJSKOGA VUKOVARA

Kao prvi plod znanstveno-izdavačkoga projekta „HEROJSKI VUKOVAR: Povijest grada i život
Vukovarki i Vukovaraca tijekom 30 godina (1991. – 2021.)“ tiskana je u studenom 2021. prva knjiga
HEROJSKOGA VUKOVARA u kojoj smo opisali pripremu i provedbu velikosrpske oružane agresije na
Republiku Hrvatsku i Vukovar 1991. i ogromne posljedice oružane agresije.

Za jedan grad, u čijoj se okolici nalaze brojna arheološka nalazišta iz mlađega kamenog te
bakrenog i brončanog doba, 30 godina iznimno je kratko razdoblje i gotovo da se s povijesnoga stajališta
može zanemariti. Ali u slučaju Vukovara u trideset godina bliske nam povijesti (1991. – 2021.) zgusnulo
se toliko važnih događaja, osoba i tema za koje se može reći da su trajno obilježile ovaj grad i njegove
stanovnike, brojne obitelji i pojedince. Pored toga, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, Vukovar je
najdublja trauma novije hrvatske povijesti: ono što je Srebrenica za Bošnjake u Bosni i Hercegovini, to je
Vukovar za Hrvate od 1991. do danas, a vjerojatno i ubuduće.

1. knjiga HEROJSKOGA VUKOVARA sastoji se iz dvaju dijelova s petnaest autorskih poglavlja.
Knjiga započinje kratkim pregledom povijesti Vukovara kako bi čitatelji dobili osnovne informacije o
prošlosti Vukovara od prapovijesnoga razdoblja do 1990-ih godina. Sažet prikaz tako dugoga povijesnog
razdoblja sasvim je razumljiv kada se uzme u obzir da se u blizini Vukovara nalazi lokalitet Vučedol, koji
pripada najznačajnijim europskim arheološkim lokalitetima. U nastavku prvoga dijela knjige slijede tri
poglavlja u kojima se prikazuju politički, medijski i vojni procesi u Jugoslaviji od sredine osamdesetih
godina 20. stoljeća do 1991., koji su doveli do velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku
1991. godine. Da bi se mogla temeljito, cjelovito i objektivno opisati 1991. godina i velike posljedice rata
u Hrvatskoj i Vukovaru, to je bilo nužno učiniti. U drugome poglavlju prikazuje se srbijanska politika i
raspad SFRJ-a od sredine 1980-ih do 1991. godine. Iz analize tadašnjih političkih događaja i procesa
razvidno je da su se ključni čimbenici srbijanske političke scene – srbijanski politički vrh, srbijanska
opozicija i glavne srbijanske institucije (Srpska pravoslavna Crkva i Srpska akademija nauka i umetnosti)
zalagali za istu politiku rušenja postojećega ustrojstva SFRJ-a i stvaranja velike Srbije, odnosno srpske
države proširene na područja drugih tadašnjih jugoslavenskih republika kako bi svi Srbi živjeli u jednoj
državi. U postizanju toga cilja zajednički su djelovali u političkom i medijskom prostoru, insinuirajući
navodnu ugroženost Srba od Hrvata i drugih naroda u SFRJ-u. U nastavku drugoga poglavlja sažeto se
opisuje stvaranje suverene i samostalne Republike Hrvatske početkom 1990-ih, otvorena oružana agresija
JNA i srpsko-crnogorskih snaga na RH te obrambeni Domovinski rat i međunarodno priznanje Hrvatske.
U trećem poglavlju, kroz analizu triju najčitanijih srbijanskih tiskovina: dnevnikâ Politika i Večernje novosti te časopisa Nin, prikazuje se velikosrpska politička propaganda i poticanje netrpeljivosti prema
hrvatskoj vlasti i hrvatskom narodu u srbijanskom tisku u drugoj polovici 1980-ih i početkom 1990-ih. U
četvrtom poglavlju najprije se analiziraju politički procesi u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i
organizacijski preustroj oružanih snaga SFRJ-a, a zatim aktivnosti JNA u pripremi velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku. U završnome dijelu opisana je otvorena oružana agresija JNA i srpsko-
crnogorskih snaga na Hrvatsku te hrvatsko ratište 1991. godine uz osvrt na stanje na svim bojištima u RH.

Drugi dio knjige usmjeren je na velikosrpsku oružanu agresiju na Vukovar 1991. godine i opis
ogromnih posljedica te agresije. Najprije se u petome poglavlju prikazuje pobuna dijela Srba u općini
Vukovar 1990. i 1991. godine pod vodstvom Srpske demokratske stranke, a zatim u šestome poglavlju
zločini lokalnih srpskih terorista i terorista poslanih iz Srbije nad hrvatskim policajcima 2. svibnja 1991. u
Borovu selu gdje su ubili 12 i ranili 28 hrvatskih policajaca. U sedmome poglavlju cjelovito je opisana
Bitka za Vukovar te sudionici i tijek bitke. Stradanje vukovarskih branitelja, civila i djece u posljednjim
danima obrane i u prvim danima okupacije Vukovara, s posebnim naglaskom na Borovo naselje,
Velepromet i Ovčaru, obrađuje se u osmome poglavlju, a proboj pojedinih skupina vukovarskih branitelja
i civila iz Vukovara te prisilno slanje mnogih vukovarskih branitelja i civila u srbijanske koncentracijske
logore u devetome poglavlju. Među strašnim posljedicama velikosrpske oružane agresije svakako se
izdvajaju ratni zločin silovanja u Vukovaru tijekom oružane agresije i okupacije grada te progon
Vukovarki i Vukovaraca iz grada, koje su počinili pripadnici JNA i srpskih snaga; ove se teme prikazuju u
desetom i jedanaestom poglavlju. U dvanaestom poglavlju obrađuje se značenje i važnost vukovarske
bolnice tijekom Bitke za Vukovar i poslije sloma obrane grada, a u trinaestom politika međunarodne
zajednice i aktivnosti međunarodnih organizacija tijekom agresije na Vukovar. Rad djelatnika Hrvatskoga
radija Vukovar i izvješćivanje u hrvatskim i talijanskim tiskanim medijima o oružanoj agresiji na Vukovar
opisuju se u četrnaestom poglavlju. U posljednjem 15. poglavlju ove knjige opsežno su prikazana ratna
razaranja i ratne štete Grada Vukovara. Poslije autorskih poglavlja slijedi sažetak na engleskom jeziku o
svakome poglavlju, kazalo osobnih imena, životopisi autora i detaljan sadržaj knjige.Kako bi se kvalitetno, objektivno i stručno obradile navedene teme, izdavač je okupio tim od 38
znanstvenika i stručnjaka koji su se u svojem znanstvenom i/ili stručnom radu bavili navedenim temama
ili su o njima već objavili radove. Oni dolaze iz različitih znanstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova iz
Zagreba i Vukovara i upravo na toj relaciji nastajale su brojne zamisli o tome kako što bolje i stručnije
obraditi zadane teme i predstaviti ih hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Uređivanje knjige i komunikaciju s
autorima u prvoj knjizi obavio je urednik Ante Nazor.

Na samome početku projekta postavili smo koncepciju po kojoj će znanstvene radove pratiti
dokumentarne fotografije, zemljovidi, preslike članaka i slika iz novina i časopisa, sheme, preslike
dokumenata i izvora te drugi likovni prilozi kako bi se na taj način čitateljima i vizualno prikazali sadržaji
koji se obrađuju u pojedinome poglavlju. Zbog ograničenosti prostora u knjizi i kratkoga vremena za
pripremu knjige nije bilo moguće dati više fotografija i priloga, posebice hrvatskih branitelja te Vukovarki
i Vukovaraca koji su proživjeli stradanje tijekom velikosrpske oružane agresije, a uz to pojedine
fotografije i likovni prilozi nisu nam bili dostupni i zato se unaprijed ispričavamo za ono što smo
propustili „staviti u knjigu”. Izbor navedenih likovnih priloga i potpise ispod njih pripremio je glavni
urednik Ante Bičanić.

Tijekom proteklih godina u Hrvatskoj su stasale mlađe generacije koje su rođene nekoliko godina
prije ili poslije 1991. i nisu bili sudionici ratnih događaja u Vukovaru 1991. godine. U povremenim

susretima s pripadnicima tih mlađih generacija iskazana je želja da se unutar korica jedne knjige prikaže i
opiše „sve ono bitno što se tiče Vukovara 1991.”. Ova monografija pokušaj je da se udovolji toj želji, a
nadamo se da će biti poticaj i drugim znanstvenicima i stručnjacima da nastave istraživati relevantne teme
o Vukovaru i objavljivati nove knjige i radove.

2. knjiga HEROJSKOGA VUKOVARA

Tijekom 2022. nastavljen je rad na projektu i pripremljena je 2. knjiga u kojoj su predstavljena
znanstvena istraživanja koja se odnose na srpsku okupacije Vukovara od 18. studenoga 1991. do kraja
1995., mirnu reintegraciju okupiranoga Vukovara i hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak
Republike Hrvatske od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998., zatim povratak prognanika u Vukovar,
saniranje posljedica velikosrpske oružane agresije i obnovu grada te gospodarski i društveni razvoj
Vukovara od 1998. do 2021. Na taj način obuhvaćeno je iznimno kompleksno razdoblje iz novije hrvatske
povijesti od ratne 1991. godine do tridesete obljetnice stradanja grada 2021. godine.

U prvome dijelu knjige u pet poglavlja obrađuje se prvi odsječak navedenoga 30-godišnjega
povijesnog razdoblja od 1991. do 1998. Prvo poglavlje posvećeno je prikazu informacijskih operacija
tijekom Domovinskoga rata i poslije, koje su provodile tajne službe Srbije i JNA kao potporu
protuhrvatskoj medijskoj propagandi. Obrađene su informacijske operacije pod djelovanjem Opere na
teritoriju Republike Hrvatske, a osobito važan dio djelovanja Opere odnosio se na kontinuirano širenje
dezinformacija o obrani Vukovara. U drugome poglavlju opisuje se srpska okupacija Vukovara, uspostava
srpske vlasti u Vukovaru i stanje pod srpskom vlasti od 18. studenoga 1991. do kraja 1995. Treće
poglavlje prikazuje stradanje nesrpskoga stanovništva na okupiranom teritoriju bivše općine Vukovar od
1992. do 1998. Mirna reintegracija okupiranoga Vukovara i hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni
poredak Republike Hrvatske od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. opisuje se u četvrtome poglavlju,
a „srpska strana mirne reintegracije“, odnosno tema koja obrađuje kako su Srbi reagirali na povratak
hrvatske vlasti i hrvatskih institucija u Vukovar i hrvatsko Podunavlje prikazuje se u petome poglavlju.
U drugome dijelu knjige u dvanaest poglavlja obrađuje se pretežito drugi odsječak 30-godišnjega
povijesnog razdoblja, i to od godine 1998. do 2021. U 6. poglavlju knjige prikazuje se povratak
prognanika u Vukovar i hrvatsko Podunavlje tijekom i poslije završetka mirne reintegracije, a 7. poglavlje
usmjereno je na opis obnove Vukovara, i to na materijalnu izgradnju grada i simboliku sjećanja. U 8.
poglavlju knjige obrađuju se promjene broja i strukturā stanovništva u Gradu Vukovaru od 1991. do
2021., a 9. poglavlje prikazuje gospodarstvo i gospodarski razvoj Vukovara poslije završetka mirne
reintegracije. Zdravstvo u Vukovaru od mirne reintegracije do 30. obljetnice stradanja grada opisuje se u
10. poglavlju, a obrazovanje (osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko) od školske godine
1997./1998. do školske godine 2020./2021. predstavlja se u 11. poglavlju. Usporedno s materijalnom
obnovom grada obnavljala se i kultura u Vukovaru te realizirali različiti kulturni programi i događaji:
upravo kultura i kulturni programi poslije završetka mirne reintegracije tema su 12. poglavlja, a
vukovarski muzeji i stalni postavi tema su 13. poglavlja. Djelatnosti i programi Javne ustanove
„Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ i Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog
zajedništva d. o. o. obrađuju se u 14. poglavlju, a vjerske zajednice i vjerski život Vukovarki i Vukovaraca
poslije završetka mirne reintegracije u 15. poglavlju. U posljednja dva poglavlja obrađuju se dvije velike

teme koje tište mnoge Vukovarke i Vukovarce još od 1991., a to su: Pravosudno procesiranje ratnih
zločina i presude za počinjene ratne zločine u Vukovaru na hrvatskim, srbijanskim i međunarodnim
sudovima (16. poglavlje) i Prisilni nestanci, masovna i pojedinačna ubojstva i grobnice, ekshumacije i
identifikacije posmrtnih ostataka te traženje nestalih osoba (17. poglavlje). Poslije autorskih poglavlja
slijedi sažetak na engleskom jeziku o svakome poglavlju, kazalo osobnih imena, životopisi autora i
detaljan sadržaj knjige.

UKRATKO O PROJEKTU HEROJSKI VUKOVAR

na projektu je surađivalo 38 znanstvenika i stručnjaka iz različitih znanstvenih polja i grana
u dvije velike knjige objavljena su 32 poglavlja o povijesti Vukovara od 1991. do 2021.
objavljene su 1062 stranice o povijesti Vukovara u Domovinskom ratu, o borbi hrvatskih
branitelja protiv srpskoga agresora, o srpskoj okupaciji i poslije mirnoj reintegraciji, o
obnovi grada i povratku prognanika, o razvoju gospodarstva i društvenih djelatnosti od
1998. do 2021. u dvjema knjigama navedeno je preko 2000 povijesnih izvora i dokumenata te preko 1500
bibliografskih jedinica literature objavljeno je preko 650 dokumentarnih fotografija i ostalih likovnih priloga