Povijesno-kulturni odnosi: Hrvati narod triju pisama

Oba slavenska pisma rabila su se na hrvatskom prostoru, a imaju i posebnu hrvatsku redakciju; za hrvatsku redakciju ćirilice rabe se i nazivi hrvatica, arvatica, kao i bosančica... 

Misal na glagoljici, fotografija Dražen Zetić, Zagreb, 2019.
0

Hrvati se u svojoj ranoj kulturi javljaju kao »narod triju pisma«. Uz latinicu, u njezinim različitim verzijama, javljaju se i dva »slavenska pisma«, glagoljica i ćirilica. I glagoljica i ćirilica nastale su u 9. st. i vezane su uz prosvjetiteljsku djelatnost učene »solunske braće« Ćirila (Konstantina) i Metoda, inače podrijetlom Grka, koji su naučili jezik svojih slavenskih susjeda, a koji se tada u još vrlo srodnim varijantama protezao od jugoistoka do sjevera Europe

Oba slavenska pisma rabila su se na hrvatskom prostoru, a imaju i posebnu hrvatsku redakciju; za hrvatsku redakciju ćirilice rabe se i nazivi hrvatica, arvatica, kao i bosančica i dr. Drži se da su nešto stariji spomenici na glagoljici, iako u znanosti nije općeprihvaćeno koje je pismo starije. Od 16. st. latinica u Hrvatskoj sve više potiskuje najprije ćirilicu, dok se glagoljica u pojedinim područjima u bogoštovlju zadržava sve do 19. st., posebno u Hrvatskom primorju.

Kao i s tim trima pismima, Hrvatska je na razmeđu Zapada i Istoka, slavenskoga, romanskog i germanskog svijeta, na granici zapadnoga kršćanstva prema istočnomu, poslije i kršćanstva prema islamu, zatim i na iskrištu sukoba demokracije i komunizma. Hrvatska se kulturno redovito opredjeljivala za zapadnu stranu, iako su politički putevi često vodili i drugim, pa i suprotnim smjerovima. Sve te prijašnje razdjelnice ostvarivanjem hrvatske državne neovisnosti mogu biti i mostovi širega europskog razumijevanja i suradnje, gdje Hrvatska može naći i svoje aktivno mjesto.

Kulturni odnosi Hrvatske i Hrvata s drugim europskim narodima i zemljama imaju duboku tradiciju, već od uspostavljanja prvih hrvatskih kneževina. Kasnijim razvojem pojedinih narodnih kultura oni se i umnažaju, a danas se uklapaju i u europsku i svjetsku kulturu, osobito onu globalizacijsku i masovnu. U ovom pregledu pokušavamo izdvojiti tek neke od kulturnih odnosa, napose one koji su ostavili dublje tragove, a tu veći europski narodi i jača kulturna središta, danas u sastavu Europske unije, imaju određenu prednost.

 

Izvor: croatia.eu

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.