Heraldika ili grboslovlje pomoćna je povijesna znanost koja se bavi postankom, razvitkom i umjetničkom izradom grbova od njihove prve pojave potkraj 11. stoljeća do danas.
Legende
Prema legendi nastanak hrvatskoga grba vežemo uz kralja Stjepana Držislava. Legenda kaže da je kralj Držislav ratovao s Mlečanima. U jednome takvom ratu kralj je pao u mletačko zarobljeništvo. Mletački dužd čuo je da kralj Držislav dobro igra šah. Zato mu je uputio sljedeći izazov: ako ga u tri partije šaha pobijedi, biti će oslobođen i moći će se vratiti u svoju zemlju. Držislav je prihvatio izazov i u sve tri partije pobijedio. Dužd je održao riječ, hrvatski se kralj vratio kući i u sjećanje na taj trenutak uzeo šahovsku ploču kao svoj grb i grb svojega naroda.
Prema drugoj legendi crvena i bijela boja na hrvatskome grbu predstavljaju ratničku sudbinu hrvatskoga naroda. Crvena polja simbolizira krv i rat, a bijela mir.
Treće tumačenje crvenu i bijelu boju na hrvatskome grbu dovodi u vezu s običajima nomadskih stepskih naroda s područja iz kojih su vrlo vjerojatno došli i predci današnjih Hrvata. Oni su na ulaze u svoj logor stavljali crvenu i bijelu zastavu koje su označavale strane svijeta.
Prvi prikazi hrvatskoga grba
Slika 1.
Grb na zvoniku crkve sv. Lucije u Jurandvoru
Prvi prikazi hrvatskoga grba sačuvani su u kamenim ulomcima. Hrvatski grb ugrađen je u zvonik crkve sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku.
Želeći spriječiti krivotvorine grbova, a samim time i laži oko plemićkoga statusa pojedinaca ili čitavih obitelji, kraljevi su od 14. stoljeća počeli izdavati isprave kojima su potvrđivali plemićki status. U takvim ispravama, nazvanim grbovnice, bio je opisan grb.
Slika 3.
Kraljevski grb Ludovika I. Anžuvinca
Najstariji dosad poznati prikazi državnoga grba Hrvatske potječu iz vremena kralja Ludovika I. Anžuvinca. Kraljevski grb Ludovika I. iz rukopisnoga grbovnika sadrži i grb Hrvatske s tri lavlje glave (1370. – 1414.).
Slika 5.
Cetingradska diploma
Ispod teksta nalazi se sedam pečata kojima je isprava ovjerena. Hrvatski državni pečat je u sredini, a do njega s lijeve i desne strane su po tri pečata hrvatskih velikaša.
Šahirani grb pojavljuje se od kraja 15. stoljeća. U povelji o izboru nadvojvode Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskoga kralja 1. siječnja 1527. godine otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom „Pečat Kraljevstva“.
Grb Republike Hrvatske
Republika Hrvatska danas upotrebljava svoj povijesni grb sa štitom na kojemu je 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja u 5 redova i 5 stupaca. Prvo je polje crvene boje. Iznad njega nalazi se kruna s pet povijesnih grbova hrvatskih pokrajina koji su poredani s lijeve na desnu stranu štita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.
Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavome polju žutu šesterokraku zvijezdu s bijelim mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrome polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavome polju tri žute okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrome polju žutu kozu s crvenim papcima i rogovima okrenutu ulijevo. Slavonski grb sadrži u štitu na plavome polju dvije poprečne bijele grede koje predstavljaju Dravu i Savu, dvije rijeke koje omeđuju Slavoniju, a između greda je crveno polje s kunom. U gornjemu plavom polju je žuta šesterokraka zvijezda.
Izvor: hr.izzi.digital