Milica LUKIĆ – Vera BLAŽEVIĆ- KREZIĆ: NOVA VITA GLAGOLITICI: glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi

Priručnik NOVA VITA GLAGOLITICI: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi Milice Lukić i Vere Blažević Krezić proizašla je iz znanstvenih istraživanja za potrebe pisanja članaka u sklopu različitih zbornika znanstvenih radova i znanstvenih časopisa

Izvor: https://vimeo.com/373221468

Osim toga u knjizi su prikazani načini stručne popularizacije znanosti jer su rezultati istraživanja čvrsto povezani s brojnim nastavnim i izvannastavnim projektima autorica u okviru njihovih kolegija na studiju kroatistike: Staroslavenski jezik I i II, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma, Slavenska pisma, Jezik srednjovjekovnih simbola, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća i Jezik hrvatskih glagoljaša. Aktualizacija i propagiranje rezultata istraživanja autorica u suradnji sa studentima kroatistike nastali su primjenom novih nastavnih metoda koje uspješno populariziraju znanstvene sadržaje i pomažu studentima i učenicima u dubljem shvaćanju starijih razdoblja hrvatske jezične povijesti. Naime, studenti uz pomoć autorica koje su ujedno i njihove profesorice te u suradnji s Filozofskim fakultetom Osijek kao matičnom ustanovom, potom s brojnim institucionalnim partnerima i vanjskim suradnicima već godinama povezuju gradivo iz navedenih kolegija u produktivnu sintezu znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi. U knjizi se, među ostalim, stručnjački relevantno opisuju i popisuju različiti metodički radni modeli u obliku ogledne učioničke i izvanučioničke nastave, realizacije nastavnih projekata, intermedijalnih, multimedijalnih i interdisciplinarnih performansa, predstava, popularnih predavanja, postera, plakata, stripova, promotivnih materijala i suvenira inspiriranih ponajprije glagoljicom i glagoljaškom kulturom.

Milica Lukić i Vera Blažević Krezić svojim su znanstvenim i stručnim radom, čije je ogledalo pravo njihova knjiga, dosljedno posvećene promoviranju različitih aspekata fenomena hrvatskoga glagoljaštva i glagolizma koji su upisani  u same temelje hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta. U svim tekstovima u knjizi autorice zastupaju tezu da se ti fenomeni bez nastojanja za njihovim sustavnim razumijevanjem i tumačenjem i bez potrebe za istraživanjem pisama i jezika hrvatskoga srednjovjekovlja, ne mogu do kraja ni spoznati ni razumjeti u svojoj složenosti i slojevitosti. Na tom tragu u tekstovima posvećenima pedagoško-metodičkom pristupu jezgrenim fenomenima knjige autorice ističu za širu zajednicu ipak relevantnu temu terminoloških nejasnoća i neujednačenosti, materijalnih pogrešaka i neprimjerenih slikovnih priloga koji prate udžbeničke sadržaje iz najstarijega razdoblja hrvatske književno-jezične povijesti. Tome nasuprot, autorice godinama nastoje unaprijediti vlastitu nastavnu praksu obogaćujući je novim sadržajima, metodama i postupcima rada, uključujući studente u nastavne i izvannastavne projekte posvećene staroslavenskom jeziku i hrvatskome glagoljaštvu rezultati kojih su primjenjivi u kulturi i gospodarstvu lokalne i nacionalne razine, pa i šire. Inovativnost pristupa jezičnoj problematici vidljiva je u sustavnom povezivanju nastave, znanosti i suvremenih medija. Naime, Milica Lukić i Vera Blažević Krezić u knjizi, među ostalim, opisuju mobilnu aplikaciju Glagopedija – virtualnu glagoljsku enciklopediju (2017.) koju su, surađujući sa studentima Filozofskoga i Elektrotehničkoga fakulteta u Osijeku, te s brojnim vanjskim dionicima, oblikovale kao nastavno pomagalo, alat za e-učenje koji je moguće primijeniti u visokoškolskoj, ali i srednjoškolskoj i osnovnoškolskoj nastavi jer donosi popis i opis najvažnijih hrvatskoglagoljskih i ćirilskih spomenika.

Knjiga je inovativna na osnovi angažiranja novoga znanstvenoga pristupa najstarijem razdoblju (staro)slavenske i hrvatske književnojezične povijesti i gramatike. Metodološki gledano riječ je o interdisciplinarnom pristupu navedenom području zasnovanom na, primjerice, semiotičkoj teoriji, gramatologiji, lingvostilistici. Nužno je izdvojiti semiotiku i lingvostilistiku kao teorijske perspektive koje su do sada bile rijetko zastupljene u proučavanjima dotičnoga područja te u tom smislu priručnik donosi nove spoznaje proizašle iz istraživanja s do sada neosvijetljenih polazišta koja su naglašeno multidisciplinarna te autorice povezuju u jednu cjelinu spoznaje iz mnoštva područja kao što su: jezikoslovlje, književnost, književna povijest i teorija, likovna umjetnost, geometrija, matematika, povijest, mitologija, filozofija, teologija, antropologija, etnologija i znanost o kulturi.

Glavni znanstveni doprinos knjige NOVA VITA GLAGOLITICI: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi Milice Lukić i Vere Blažević Krezić jest u uspješnom prekodiranju potisnute srednjovjekovne književno-jezične/pismovne kulture u “izronjeno kulturno dobro” u suvremenosti tumačenjem i življenjem te kulture u kontekstu njezine raščlambe u originalnim teorijskim okvirima semiotike, kulturne antropologije, filološke arheologije, analitičke paleografije ili lingvostilistike te u pragmatičnim okvirima znanstvenih skupova, elektroničkih aplikacija, performansa i (izvan)učioničke nastave. Na taj iznimno djelotvoran način dotična se kultura, posredovanjem (paleo)kroatističke/(paleo)slavističke struke i zajedno s njom, aktualizira preobražavajući se iz medija ograničene komunikativnosti u medij pojačane komunikativnosti. Time je postignut izvrstan spoj znanstvenoga istraživanja, stručne popularizacije znanosti i nastavnoga rada ujedinjavanjem tradicije i suvremenih zahtjeva društva.

Nastavni priručnik NOVA VITA GLAGOLITICI: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi Milice Lukić i Vere Blažević Krezić ima značajnu ulogu u spoznavanju, afirmaciji i očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta te hrvatske duhovne i materijalne ponajprije srednjovjekovne baštine. Priručnik je važan na više razina: kulturno-antropološka razina odnosi se na osvješćivanje vrednota hrvatske kulturne, književnojezične i pismovne povijesti; znanstvena razina odnosi se na znanstvenu raščlambu pojedinih fenomena iste te povijesti i njihovo novo tumačenje i spoznavanje; napokon, na pedagoškoj razini knjiga je relevantna jer istražuje i nudi smjerokaze posve originalnih metodičkih putova, čvrsto povezanih s novim medijima i aplikacijama, dakle aktualiziranje i prevrednovanje nekih od središnjih simbola hrvatskoga identiteta kakvi su glagoljica i glagoljaška kultura kojima je, u skladu s naslovom knjige, udahnut “novi život”.

Izvor: Jakov Sabljić

Tekst je u potpunosti preuzet sa stranice: https://filozofizosijeka.wordpress.com/