Tužilaštvo i policija pokazali su nemoć tokom jučerašnjeg četničkog “orgijanja” u Gornjem Zaostru, ne spriječivši ni otkrivanje spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u tom beranskom selu, niti napad na novinarske ekipe Vijesti i Pobjede koje su pratile taj događaj.Ali, ipak, kasno sinoć inspekcija je, uz asistenciju policije, započela rušenje postamenta, nakon što su prethodno mještani prenijeli kip u obližnju crkvu, rečeno je Vijestima iz Uprave policije.Fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević maltretiran je fizički, a fotograf i novinar Vijesti Boris Pejović i Balša Rudović psihički, nakon što su pokušali da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju oni koji su je dan ranije postavili – mještani Gornjeg Zaostra. Incident se desio naočigled dva policajca u civilu, koji su ga mirno posmatrali.U beranskoj bolnici reporterima nijesu konstatovane povrede. Beranska policija privela je poslije incidenta četiri osobe, uhapsila jednu (Danko Femić), dok se za jednim licem traga. Uprava policije poručila je da će se, ako bude utvrđeno da je bilo propusta policajaca, “prema njima primijeniti zakonom propisane mjere i radnje, bez izuzetka”.Nemilom događaju prethodila je zapaljiva retorika na liturgiji koju je, uoči otkrivanja spomenika, održao mitropolit budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve (SPC) Metodije. On je poručio da se ne boje države, odnosno “sile njihove koja ni red na ulicama ne može da uvede”, kao ni mladih ljudi u skupim odijelima “koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da mogu da rade kako oni hoće i misle”.

Gorjanc Prelević: Tužilaštvo ne radi

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, ocijenila je da državno tužilaštvo ne ispunjava svoj zadatak sprečavanja podsticanja mržnje i netrpeljivosti, u skladu s međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, Ustavom, Krivičnim zakonikom i zakonima o zabrani diskriminacije i javnom redu i miru, te da pasivan stav te institucije “samo ohrabruje neofašizam”.“Drugo pitanje je zašto spomenik nije odmah uklonjen, kao predmet izvršenja krivičnog djela – nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja, iako je to krivično djelo državno tužilaštvo prepoznalo, pa je otvorilo predmet, sprovelo izviđaj i naložilo hapšenje osumnjičenog”, rekla je Gorjanc Prelević Vijestima.

Statua Đurišića postavljena je prekjuče, otkrivena juče, a uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Obilježje su sklonili mještani po, kako su tvrdili, prethodnom dogovoru s policijom. Ona je preksinoć, kako je rečeno reporteru Vijesti u Gornjem Zaostru, došla u to selo (u dva sata poslije ponoći), ali joj mještani nisu dozvolili da ukloni spomenik, nakon čega je navodno dogovoreno da to urade oni. Prema nezvaničnim informacijama Televizije Vijesti, Đurišićeva statua prebačena je u Crkvu Svete mati Paraskeve u Gornjem Zaostru.Inspektor za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija uručio je prekjuče prvom čovjeku Berana Đolu Lutovcu (Pokret Evropa sad) rješenje kojim je naloženo uklanjanje spomenika odmah, a najduže u roku od tri dana.Zbog podizanja statue, beranska policija uhapsila je u četvrtak Vujadina Dobrašinovića i protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog krivičnog djela – povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja. Uprava policije saopštila je da je Dobrašinović spomenik podigao na svom zemljištu. Njemu je nakon saslušanja u tamošnjem tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Đurišić i dalje “na slobodi”

Međutim, uprkos hapšenju Dobrašinovića, spomenik Đurišiću ostao je “na slobodi”, uprkos odredbama Krivičnog zakonika. Prema tom propisu (član 75), predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji su nastali izvršenjem takvog djela, mogu biti oduzeti ako su “svojina učinioca”. Ti predmeti, kako je navedeno u Krivičnom zakoniku, mogu biti oduzeti i kad nisu “svojina učinioca”, ako to zahtijevaju razlozi “bezbjednosti ljudi ili imovine ili razlozi morala ili kad i dalje postoji opasnost da će biti upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela…”.Gorjanc Prelević ukazuje da je policija lišila slobode Dobrašinovića, ali da nije oduzela predmet izvršenja djela “kao što oduzimaju drogu, pištolje i slično”.“Nego su to ostavili inspekciji. Neuobičajeno…”, dodala je ona.Uprava policije nije odgovorila Vijestima da li će, shodno Krivičnom zakoniku, “zaplijeniti” spomenik.Policija je, nakon što je statua prebačena u crkvu, krenula da asistira inspekciji pri rušenju postamenta, ali je lider Slobodne Crne Gore i vršilac dužnosti rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu Vladislav Dajković, blokirao automobilom put ka Gornjem Zaostru.“Policija, interventna, bageri – svi su se spremili da ruše spomenik. Moj stav je – mogu da me fizički uklone, ali prvo nek pođu u Gusinje, Plav, Rožaje, pa tamo nek miču spomenike koljačima srpske djece…”, rekao je Dajković, čuje se na video-snimku koji je objavio na svom Fejsbuk nalogu.Gorjanc Prelević je navela da se sad gleda “crna komedija o predmetu izvršenja djela” koji se nalazi u crkvi, u koju, po tekstu “Temeljnog ugovora (bivšeg premijera) Dritana Abazovića”, policija ne smije da uđe bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlasti.“Ostaje da posmatramo kako će se država prema tome sad postaviti. Podsjećam da je Akcija za ljudska prava na vrijeme upozoravala da se ne zaključuje takva odredba Temeljnog ugovora, jer je protivna pravnom poretku…”, podsjetila je sagovornica.Prema Temeljnom ugovoru Vlade sa SPC (član 7), u objektima i prostorima u vlasništvu crkve, državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kad to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi.Spomenik je otkrio Metodije, uz intoniranje himne Srbije i prisustvo nekoliko stotina poštovalaca četničkog pokreta.“Mnogi su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih koji su bili nadahnuti kao vojvoda Pavle (Đurišić), tako hrabri i veliki vitezovi koje su poštovali ne samo saborci, nego i neprijatelji”, kazao je on na liturgiji u Crkvi Svete mati Paraskeve, uoči sabora poštovalaca četničkog pokreta na kom je otkrivena statua.Na liturgiji i saboru bilo je nekoliko stotina ljudi. Okupljeni su nosili četnička obilježja, majice “Srbska kraljevska vojska u otadžbini”, “Živ je Draža, umro nije, dok je srpstva i Srbije”, a osim iz Crne Gore, došli su iz Srbije i Bosne i Hercegovine…Metodije je poručio da će spomenik staviti u crkvu, “pa nek dođu da ruše crkvu”, dodajući da će, “ako se narod probudi”, statua Đurišiću biti i u centru Berana.“Najbitnije je da budemo slični njemu (Đurišiću), da budemo vjerni svome rodu, da znamo ko smo – da smo Srbi, da smo pravoslavni. Jer mnogi danas, koji su nas najviše tih godina klali, potiču iz naših korijena. Spremno čekaju, kao ulizice, bilo koju imperiju da prođe ovim prostorima, da bi joj se stavili na uslugu…”, naveo je on.Metodije je ocijenio i da su oni koji dolaze da “sruše spomenik”, tu po “naređenju evropejaca”.“Ne bojimo se mi više ni sile – nismo se ni ranije bojali, a pogotovo ne danas. Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede, a došli da po brdima ruše spomenike najvećih srpskih vitezova… Ne treba da se junače nad nama po direktivama tih ‘građanskih’, uglađenih, umivenih, finih ‘evropejaca’, koji im daju naređenja i šalju ih ovdje. Mogli su ovom selu možda pomoći na neki drugi način – da doprinesu, da nešto daju, a ne da dolaze sa silom da ruše i razaraju”, kazao je on.Četnički vojvoda Miodrag Gigo Božović, poručio je da je u Zaostru “besmrtni vojvoda Pavle Đurišić dobrodošao kod svog zamjenika Vujadina Dobrašinovića i barjaktara Radovana Dubaka i čitave srpske Crne Gore”.Vijesti su Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju uputile pitanja da li su po službenoj dužnosti ili po eventualnoj prijavi pokrenuli postupak kako bi utvrdili da li u izjavama učesnika skupa u Gornjem Zaostru, prvenstveno Metodija, ima elemenata krivičnog djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.Prema Krivičnom zakoniku (članu 370), ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Dio vlasti i dalje nijem

Prekjučerašnje podizanje spomenika izazvalo je oštre reakcije nekih državnih zvaničnika, opozicije i dijela nevladinog sektora, koji su pozvali nadležne da hitno uklone obilježje. Sličnih reakcija bilo je i juče, pogotovo nakon napada na ekipe Vijesti i Pobjede.Dio partija vlasti i dalje ćuti na podizanje statue Đurišiću. Oćutali su i jučerašnji napad na reportere dva dnevna lista.Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oboje su ubrzo nakon postavljanja srušeni.Tzv. vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta 2017. je pokrenuo inicijativu da se Đurišiću podignu spomenici u Beranama i Zaostru, a 2019. je aktuelni potpredsjednik Vlade i tadašnji poslanik Budimir Aleksić (Nova srpska demokratija) pozvao Dragoslava Šćekića (Socijalistička narodna partija), u tom trenutku čelnika Berana, da podigne spomenik četničkom vojvodi.

Zakonom o spomen-obilježjima propisano je sprečavanje podizanja spomenika za događaje koji označavaju gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuju, odnosno označavaju saradnju s okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem, zatim za osobe koje su bile saradnici okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, koje su zastupale fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije, koje su osuđene za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili su proglašene ratnim zločincima…Prema tom propisu, spomenici se podižu u skladu s programom podizanja, koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture (ministarstvo).

Gorjanc Prelević: Šta bi radilo tužilaštvo da je Hitler dobio spomenik

Tea Gorjanc Prelević pita da li bi tužilaštvo štitilo slobodu izražavanja da je podignut spomenik Adolfu Hitleru, ili da su o njemu pjevane pjesme, da se on veliča u crkvama – umjesto njegov saveznik Đurišić, kog je odlikovao za posebne fašističke zasluge.“Da li bi i onda tužilaštvo štitilo slobodu izražavanja, da li bi onda isticalo da ne može ništa jer Hitler nije pravosnažno osuđen od domaćeg ili međunarodnog suda… Pa ne bi, jer je notorna stvar da je Hitler bio zločinac, kao i njegov poslušnik Đurišić”, rekla je ona.Gorjanc Prelević ističe da je jasno da mržnju izaziva veličanje komandanta “četničkog etničkog čišćenja svih ljudi koji nisu bili Srbi ili fašisti”.“Ako slavite Đurišića, svakako iskazujete nepoštovanje na nivou mržnje prema etničkim zajednicama koje su bile njegove žrtve, prema Muslimanima i Bošnjacima, Romima i svim antifašistima. Naravno da slavljenje Hitlera znači mržnju prema Jevrejima, a zašto tužilaštvo bira da to ne vidi – ostaje da se tumači. Svakako ćemo Evropskoj komisiji skrenuti pažnju da analizira takav njihov stav u kontekstu obaveza Crne Gore u poglavlju 23”, najavila je ona.Više tužilaštvo u junu je odbacilo prijavu koju je nekoliko predstavnika nevladinih organizacija podnijelo protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, sveštenika Ognjena Femića i NN lica zbog krivičnog djela – izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, odnosno zbog veličanja Đurišića.Na odluku Višeg tužilaštva, Centar za građansko obrazovanje podnio je pritužbu Vrhovnom državnom tužilaštvu. Državna tužiteljka Lidija Vukčević je u odgovoru na pritužbu, u koju su Vijesti imale uvid, navela da je nakon analize svih prikupljenih podatka i dokaza ocijenjeno da su u navedenom predmetu preduzimane radnje u skladu sa zakonom i da je “donijeta zakonita odluka u formi obrazloženog rješenja o odbacivanju krivične prijave, s dovoljno jasnim razlozima”.

Ministarka kulture najavila uklanjanje spomenika Jusufu Čeliću

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, najavila je juče da će, u vezi sa spomenikom Jusufu Čeliću (Isuf Kamer Čelaj) u Gusinju, naložiti inspektorima za kulturnu baštinu da izađu na teren, utvrde činjenično stanje i nalože izvršnim organima da ga uklone.Ona je juče posjetila selo Vusanje, u Gusinju, i obišla lokaciju na kojoj se i dalje nalazi spomenik Čeliću. Podsjeća da je taj spomenik 2013. postavljen “potpuno nezakonito, bez ijednog odobrenja Ministarstva”.“Takav čin je neprihvatljiv i pred zakonom, i pred istorijskom istinom. Isuf Kamer Čelaj je bio saradnik okupatora. A Crna Gora ne smije dozvoliti da na njenoj teritoriji niče ijedno obilježje koje veliča ljude koji su stajali uz sile što su našem narodu donijele stradanje, progone i krv”, piše u saopštenju Ministarstva.Čelić je bio komandir čete vulnetara (vulentara), milicije koju su činili Albanaci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija.Ministarka je juče posjetila i Petnjicu, povodom medijskih navoda da se u toj opštini nalazi ulica Osmana Rastodera, takođe saradnika okupatora. Rekla je da na licu mjesta nije zatečena tabla s natpisom koji se pominjao u medijima.Vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglasile su Rastodera za ratnog zločinca nakon završetka Drugog svjetskog rata, a vođa takozvane Muslimanske milicije, svojevrsne paravojne formacije koja je sarađivala sa fašistima, ubijen je u januaru 1946. pod nerazjašnjenim okolnostima.