Bjelovar, grad i središte Bjelovarsko-bilogorske županije; 27 099 st. (2011). Leži u južnom podgorju Bilogore, na 135 m nadmorske visine, između Bjelovacke i Plavnice, pritoka rijeke Česme.
Željezničkom prugom preko Križevaca i cestom preko Vrbovca povezan je sa Zagrebom (udaljen 80 km), preko Virovitice s Osijekom. Grad je urbanistički zasnovan ortogonalno (graničarski tip).
Na glavnome trgu nalazi se barokna crkva sv. Terezije (1765–72), vojarna »Preradović« s nizom arkada u prizemlju. Pravoslavna crkva sv. Duha potječe iz XVIII. st. U XIX. st. sagrađena je klasicistička zgrada knjižnice i gimnazije, 1912. Sokolski dom (D. Sunko, Đ. Pilar), a 1920. sinagoga (L. Hönigsberg, J. Deutsch). Prehrambena (mlinovi, tvornice suhomesnate robe, alkoholnih pića, mliječnih proizvoda, keksa), građ. i kovinska industrija.
Prvi se put spominje 1420. kao sajmeno mjesto u župi Rovišće. Za osmanskih provala od 1540. do 1552. kraj je opustošen a stanovništvo raseljeno. U XVII. st. spominje se kao čardak (1666), na zemljovidu S. Glavača kao Belovac (1673), a na zemljovidima iz XVII. i XVIII. st. kao Welovar.
Današnji Bjelovar nastao je 1756., kada je odlukom carice Marije Terezije započela planska izgradnja grada. God. 1758. sjedište je Đurđevačke i Križevačke pukovnije, od 1765. do 1783. sjedište Varaždinskoga generalata (nazivan Novi Varaždin).
God. 1772. stječe status gradske općine (komuniteta); 1873. sjedište je Bjelovarske, a 1886. Bjelovarsko-križevačke županije. Snažniji gospodarski zamah (obrt, trgovina, prehrambena industrija) započinje nakon puštanja u promet pruge od Križevaca do Bjelovara (1894), odn. od Bjelovara do Kloštra (1900). Ukinućem županije 1923. Bjelovar gubi značaj administrativnog središta pa se grad dalje razvija kao regionalno gospodarsko središte.
Izvor: enciklopedija.hr
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=AF6BLO1XSl4
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=_675M_mHqd8
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=GkbqdoGuuAc
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=eXVo-b1CqZU