Kultura

Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet…
Pričitaj više

Nakon osamostaljenja Crne Gore njezino je vodstvo prionulo pozicioniranju države u europske i euroatlanske integracije smjerajući prema geopolitičkoj sigurnosti i ekonomskomu razvoju. Takva prozapadna usmjerenost Podgorice nije po…
Pričitaj više

U medicinskoj školi profesor se obraća studentu i pita ga: - "Koliko imamo bubrega?" - "Četiri!", odgovara učenik. - „Četiri?“ bahato odgovori profesor; onih kojima je zadovoljstvo gaziti tuđe pogreške. -…
Pričitaj više

Hrvatska je ušla u tzv. Gutenbergovu galaksiju, odnosno u galaksiju tiska, 22. veljače 1483. kada su hrvatski glagoljaši otisnuli inkunabulu Misal po zakonu rimskoga dvora Pojavom interneta, svjetskoga sustava međusobno…
Pričitaj više

PRIPREMA Popodne je. Dolazim u župni ured crkve Gospe od Ružarija po potvrdu. Razgovaram sa župnikom. Dotičemo se raznih tema. Spominjem Ratzingerov Uvod u kršćanstvo. Suglasni smo oko važnosti njegova fundamentalno-teološkog…
Pričitaj više

Sve!” kažu jedni. “Ništa!” kažu drugi. “On je mrtav!” govorio je Nietzsche. “On uopće ne postoji!” kažu ateisti. Možda se pitanje zapravo mora postaviti na drugačiji način: ne, što radi Bog, već što On radi s nama? Pokušao sam ga naći na…
Pričitaj više

Frano Ivanišević pišući o svojim Poljicima (Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb, 1904.) spominje i pismo koje on zove “glagoljica”: Poljica su na glasu poradi svog pisma, koje se zove “poljiška glagoljica” ili “poljiška …
Pričitaj više

Onih ranih godina, “Književni susreti Cum grano salis”, prva i do danas najznačajnija književna manifestacija zajedničkoga hrvatskosrpskog jezičnog područja (dakle: hrvatskoga, bosanskog, srpskog, crnogorskog i srpskohrvatskog jezika),…
Pričitaj više

Hrvatski je sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega samo…
Pričitaj više

Sokrat je u tolikoj mjeri temeljna ličnost Zapada da možemo govoriti o razdoblju “prije” i “poslije” Sokrata. Ipak, mi ga poznajemo samo posredno. Sve što znamo o njemu potječe od drugih, od onih koji su ga poznavali, koji su s njim…
Pričitaj više