PRIPREMA Popodne je. Dolazim u župni ured crkve Gospe od Ružarija po potvrdu. Razgovaram sa župnikom. Dotičemo se raznih tema. Spominjem Ratzingerov Uvod u kršćanstvo. Suglasni smo oko važnosti njegova fundamentalno-teološkog pristupa. Dotičemo se i Wojtylina nastavničkog rada na…
Sve!” kažu jedni. “Ništa!” kažu drugi. “On je mrtav!” govorio je Nietzsche. “On uopće ne postoji!” kažu ateisti. Možda se pitanje zapravo mora postaviti na drugačiji način: ne, što radi Bog, već što On radi s nama? Pokušao sam ga…
Frano Ivanišević pišući o svojim Poljicima (Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb, 1904.) spominje i pismo koje on zove “glagoljica”: Poljica su na glasu poradi svog pisma, koje se zove “poljiška glagoljica” ili “poljiška azbukvica”. Obla glagoljica U stara vrimena…
Onih ranih godina, “Književni susreti Cum grano salis”, prva i do danas najznačajnija književna manifestacija zajedničkoga hrvatskosrpskog jezičnog područja (dakle: hrvatskoga, bosanskog, srpskog, crnogorskog i srpskohrvatskog jezika), gostila je pisce u starome, užasno oronulom hotelu Bristol. Kada sam prvi put…
Hrvatski je sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega samo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. U…
Sokrat je u tolikoj mjeri temeljna ličnost Zapada da možemo govoriti o razdoblju “prije” i “poslije” Sokrata. Ipak, mi ga poznajemo samo posredno. Sve što znamo o njemu potječe od drugih, od onih koji su ga poznavali, koji su s…
Glagoljska tiskara u Senju radila je s prekidima od 1494. do 1508. godine. U tom razdoblju tiskano je najmanje sedam knjiga: dvije liturgijske te pet hrvatskih prijevoda popularnih teoloških priručnika, nabožno-poučnih i književnih djela Liturgijske glagoljske knjige tiskane su dvobojno,…
Na današnji dan 1201. godine rođen je Robert de Sorbon, osnivač teološkoga kolegija iz kojega je kasnije izraslo Pariško sveučilište, popularno poznato kao Sorbonne Prilika je to da se prisjetimo da je na prijelazu iz 14. u 15. st. na…
Glagoljica je staroslavensko pismo koje je u 9. stoljeću osmislio bizantski redovnik Ćiril (pravim imenom Konstantin). Slaveni su bili nepismeni i djelomice pokršteni, a dvije najjače sile – Rim i Bizant – pokušavale su proširiti svoju vlast na slavenske narode…
Sukob je otac svemu, upozorava nas samozatajni Jonjanin iz Efeza; jedne je učinio bogovima, a druge ljudima, jedne gospodarima, a druge robovima. Ostavivši nam opomenu u nasljeđe njegov duh i dalje blasfemično lebdi nad našim glavama. I opet ga,…
