Aleja glagoljaša, spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, postavljeno uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od 7 km. Podignuta je kao poseban projekt Čakavskoga sabora u razdoblju od 1977. do 1985. Idejni joj je autor Josip Bratulić, a autor skulptura Želimir Janeš Sastoji se od 11…
Grafiti, glagoljski, zapisi uparani na freskama ili u žbuci u srednjovj. crkvama. Razlikuju se od natpisa uklesanih na kamen ili od zapisa na stranicama rukopisnih kodeksa ili tiskanih knjiga. Djelo su različitih putnika, pismenih ljudi, popova, žakana i notara koji…
Glagoljica (starosl. glagoljati: govoriti), prvo slavensko pismo Po uvjerenju većine slavenskih filologa, sastavio ga je Konstantin Ćiril (Ćiril i Metod, sv.) prije svoga puta među moravske Slavene. U XIX. i XX. st. mnogi su paleografi tražili iz kojih je sve…
Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet zbivanja s…
Nakon osamostaljenja Crne Gore njezino je vodstvo prionulo pozicioniranju države u europske i euroatlanske integracije smjerajući prema geopolitičkoj sigurnosti i ekonomskomu razvoju. Takva prozapadna usmjerenost Podgorice nije po volji Beogradu i Moskvi pa je na dan parlamentarnih izbora 16….
U medicinskoj školi profesor se obraća studentu i pita ga: – “Koliko imamo bubrega?” – “Četiri!”, odgovara učenik. – „Četiri?“ bahato odgovori profesor; onih kojima je zadovoljstvo gaziti tuđe pogreške. – “Donesi malo trave, jer imamo magarca u sobi”, naredio…
Hrvatska je ušla u tzv. Gutenbergovu galaksiju, odnosno u galaksiju tiska, 22. veljače 1483. kada su hrvatski glagoljaši otisnuli inkunabulu Misal po zakonu rimskoga dvora Pojavom interneta, svjetskoga sustava međusobno povezanih računalnih mreža, gotovo su izbrisane sve granice koje su…
PRIPREMA Popodne je. Dolazim u župni ured crkve Gospe od Ružarija po potvrdu. Razgovaram sa župnikom. Dotičemo se raznih tema. Spominjem Ratzingerov Uvod u kršćanstvo. Suglasni smo oko važnosti njegova fundamentalno-teološkog pristupa. Dotičemo se i Wojtylina nastavničkog rada na…
Sve!” kažu jedni. “Ništa!” kažu drugi. “On je mrtav!” govorio je Nietzsche. “On uopće ne postoji!” kažu ateisti. Možda se pitanje zapravo mora postaviti na drugačiji način: ne, što radi Bog, već što On radi s nama? Pokušao sam ga…
Frano Ivanišević pišući o svojim Poljicima (Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb, 1904.) spominje i pismo koje on zove “glagoljica”: Poljica su na glasu poradi svog pisma, koje se zove “poljiška glagoljica” ili “poljiška azbukvica”. Obla glagoljica U stara vrimena…
