Crna Gora, država u jugoistočnoj Europi između Srbije (duljina granice 124 km) na sjeveroistoku, Kosova (79 km) na istoku, Albanije (172 km) na jugoistoku, Jadranskoga mora i Hrvatske (22,6 km) na jugozapadu te BiH (245 km) na zapadu i sjeverozapadu; obuhvaća 13 812 km² Crna Gora. Hrvatska enciklopedija, mrežno…
Tko bi rekao da vanjski opis i geometrija narodnoga kola mogu opisati sklopove ponašanja jedne osobe ili društva? Čini se da je ono do te mjere utkano u naš mentalitet te ga pomalo razotkriva da, kako se to kaže, mi…
Franjevački su samostani u Bosni bili mjesta gdje se ostvarivala veza sa zapadnoeuropskim kulturama i gdje je svaka značajnija umjetnička pojava sa Zapada nalazila svoj odraz, makar i sa zakašnjenjem. Istodobno, franjevački su samostani i rasadišta kulture i pismenosti i…
Bob Marleya su jednom pitali postoji li savršena žena. On odgovara: Koga briga za savršenstvo? Čak ni mjesec nije savršen, pun je kratera. More je nevjerojatno lijepo, ali slano i mračno u dubinama. Nebo je uvijek beskrajno, ali često oblačno….
U vrijeme potresa koji je pogodio Zagreb 9. studenoga 1880., August Šenoa bio je gradski senator zadužen za poslove graditeljstva, socijale, redarstva i čistoće. Neumorno je obilazio razrušeni Zagreb, popisivao štetu, smještao stradale u privremene barake na Zrinjevcu, Trgu bana…
Kruh je više od simbola, kruh je oličenje života sa svim njegovim isprepletenostima, usponima i padovima, nedorečenostima, slučajnim podudarnostima i neočekivanim izljevima milosrđa. On je religijski gledano naš svagdašnji saveznik i svjedok trudbeničkog htijenja; znanstveno gledano njegova prisutnost omogućava…
Alma Bernatović Sestra Alma Bernatović je rođena 1943. u Donjoj Mahali kod Orašja, a umrla je 2021. u Kloštar Ivaniću. Bila je franjevka hrvatsko – bosanske franjevačke provincije. U samostan je krenula zajedno sa sestrom Marom (franjevačkim imenom s….
Amarusataka – Amarukina stotina, zbirka od sto pjesama na klasičnome sanskrtu, jedna je od najcjenjenijih zbirki indijske lirike. Vrijeme njezina nastanka nemoguće je odrediti s potpunom sigurnošću, no – sudeći prema najpouzdanijima od brojnih izvora – napisana je najvjerojatnije u…
Glagoljica je staroslavensko pismo koje je u 9. stoljeću osmislio bizantski redovnik Ćiril (pravim imenom Konstantin). Slaveni su bili nepismeni i djelomice pokršteni, a dvije najjače sile – Rim i Bizant – pokušavale su proširiti svoju vlast na slavenske narode…
Terorizam kao pokret? U trima slučajevima analiziramo terorizam u cjelini, ali naglasak stavljamo na tri specifična aktera. Ne promatramo ih izolirano, već u odnosu na ostale sudionike sukoba. Tri navedena slučaja predstavljaju terorizam s etnonacionalnim obilježjima, u kojem su na…
