Gotovo mjesec dana nakon putešestvija po Pelješcu napravili smo novi biciklistički đir, ovaj put još južnije od prethodnoga. Pogađate, naravno, da se radi o Konavlima jer Dubrovnik je u srcu sezone pretrpan turistima i svugdje je tijesno, u ‘grodu’ i oko njega….
Hrvatski pravnik i etnograf (Cavtat, 20. XII. 1834 – Rijeka, 24. IV. 1908). Doktorat iz filozofije stekao u Giessenu 1862., a doktorat prava i političkih znanosti u Beču 1864. Bio je knjižničar u slavenskom odjelu bečke Dvorske knjižnice (1863–68). Proučavao…
časopis Književnik, 1866. “Boka kotorska. „Koji su pozvati u svatove ili na svadbu, oni uoči svadbe pošalju vjernikovoj kući po brava oderana s glavom, koji u ustima drži grančicu lovorikovu, po veliki somun-kruha iskićen pozlaćenijem cvijećem i barjačićima, i po…
Kotor je nezgodno smješten, ispod krševite stijene. Za vrijeme vruće sezone grad je savršena peć, sve do rujna, kad se vrijeme ohladi uvečer sasvim ugodno. Običaji Bokelja posebni su. Iako imaju samo uski pojas zemlje između planina i mora, njihova…
KARAMAN, Ljubo, povjesničar i teoretičar umjetnosti te konzervator (Split, 15. VI. 1886 — Zagreb, 19. IV. 1971). Klasičnu gimnaziju završio 1904. u Splitu, Filozofski fakultet (povijest i zemljopis) 1910. u Beču, gdje je 1912–14. studirao povijest umjetnosti u J. Strzygowskoga i…
DUKLJANIN, pop i povijesni pisac (?, oko 1100 — ?, druga pol. XII. st.). Bio je katolički svećenik Dukljansko-barske nadbiskupije. Ime pop Dukljanin, presbyter Diocleas, uvodi u historiografiju I. Lučić. Pripisuje mu se povijesni spis koji je sam autor – ili više njih…
Historijska karta Boke Kotorske neobično je zamršena i šarena. U rijetko kojem dijelu naše zemlje nailazimo na tako raznolične slojeve kultura, odbljeska velikih svjetskih političkih pokreta i strujanja. Gotovo svaki zamašniji politički događaj na Balkanu imao je svoj odražaj…
Pisalo se ljeto Gospodnje 1654. Evropa, raskrvarena bratoubilačkim tridesetogodišnjim ratom, nalazila se uoči svog najvećeg iskušenja — posljednjeg nasrtaja osmanlijske sile, da slomi zapadnjačku civilizaciju. Od poljskih granica, ispod Hotima i Kamjenjeca Podolskoga preko Ugarske i Hrvatske sve do…
Od pamtivijeka traju iseljavanja stanovništva, koja istodobno znače i prijenos sastavnih kulturnih komponenata (simbola, predaja, rituala). Iseljenički korijeni konstantno cirkuliraju u područjima gdje su se iseljenici iz različitih situacija dobrovoljno ili pak prinudno nastanjivali (etničkih, socijalnih, ekonomskih). U tom kontekstu…
Ljudi su radili amputacije i u prošlosti, no sve do nedavno nismo znali da su to činili i u pradavna vremena. Prevladavalo je stajalište da je do naglog napretka medicine došlo tek nakon prelaska na sjedilački način života, dakle s…
