Osim odnosa s vodećim europskim narodima i kulturama, za Hrvatsku su podjednako bitni i odnosi sa srednjoeuropskim narodima na koje je zbog povijesnih prilika, a i zemljopisno dugo vremena bila upućena. Odnosi Hrvata i pojedinih srednjoeuropskih naroda određeni su dvjema…
Privlačnost Andrićeva pisanja krije se u neumornom izlaganju ljudskog života kao sudbonosne igre onoga što je u čovjekovoj moći naspram onoga što snagom svoje neizbježnosti nadilazi čovjekovu moć. U toj naizgled jednostavnoj igri ovaj poznavatelj i tumač ljudskih sudbina…
Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija (npr. Dalmate, Liburni), romanskoga stanovništva u…
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o njemu ostavila je i historiografija Pritom valja…
Opću tvrdnju da je grboslovlje (heraldika) u hrvatskoj povijesti kao pomoćna povijesna znanost zanemarivana i zapostavljena posvjedočuje i nepostojanje sintetičnog povijesnog pregleda hrvatskoga grba, odnosno hrvatskih zemaljskih grbova. Nema ni novijih povijesnih istraživanja o tome, iako su ovi simboli nazočni…
Karta Panonije i Ilirika jedna je od rijetkih karata koje je osobno potpisao kao autor osobno Abraham Ortelius. Naime, taj je Nizozemac bio poznatiji kao sakupljač i izdavač tuđih karata koje je objavljivao u izdanjima svoga znamenitog atlasa «Theatrum Orbis…
Ova karta objavljena u nekoliko knjiga, kao napr. Reuschovoj „Alter und Neuer Staat de Koenigreichs Dalmatien“ 1718 i J.G. Schwandnerovoj „Seriptores rerum Hungaricom, Dalmaticarum et Slavonicarum veteres ac genuini u Beču 1748. u kojoj se nalazi novo izdanje Lučićeva djela…
Pisma pape Ivana X. kralju Hrvata Tomislavu i knezu Humljana Mihajlu, splitskom nadbiskupu Ivanu, svim biskupima i svemu narodu dragocjeni su izvori za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest, a sadržani su u djelu Historia salonitana maior Pisma su poslana po Ivanu, ankonitanskom i…
Oni, koji istražuju gubitak Dalmacije mogu ovdje naučiti kako su je zauzeli slavenski narodi. Ali najprije treba prikazati njen položaj. Od davnine dakle Dalmacija je počinjala od granica Drača, tj. od Antibara, i prostirala se do istarskih gora, a u…
Kaštela već tradicionalno početkom ožujka obilježavaju Dan grada, prisjećajući se različitim manifestacijama događaja iz sredine 9. stoljeća, kada je knez Trpimir kraj crkve Sv. Marte u Bijaćima izdao povelju u kojoj se po prvi put spominje hrvatsko ime. Tom je…
