Povijest

"... Kao najvažnija srednjovjekovna utvrda Pounja, Bihać se prvi put spominje 1260. godine kao vlasništvo citercitske Topuske opatije. To potvrđuje isprava ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 26. 2. 1260. kojom poklanja Topuskoj opatiji…
Pričitaj više

Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine Knjiga hercegovačkoga franjevačkog …
Pričitaj više

Koristeći oprečne interese sila Osovine na prostoru razorene Jugoslavije, Vlada NDH-a uspjela se kroz očigledne političke pukotine u odnosima Njemačke i Italije “probiti” u dolinu Lima. Krajnji cilj bio joj je, međutim, okupacija…
Pričitaj više

Ja nemam ništa za reći, jedino pokazati riječi su kojima Walter Benjamin započinje svoja fragmentarna razmišljanja o vulgarnom povijesnom naturalizmu. Benjaminova namjera je pronaći u pojedinačnom događaju dovoljno plauzibilan…
Pričitaj više

Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo "niz dlaku" ćirilometodistima predstavit ću vam djelo "De cosmographia ethici" Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u…
Pričitaj više

Ovaj vandalizam se ne može opravdati nesmotrenom mladošću il' pak zanesenom ludošću, alkoholom ili nedostatkom znanja kao što će se vjerojatno pokušati. Naime, nije isto slomiti feral ili klupu na šetalištu, ili nasrnuti na katoličku…
Pričitaj više

Veliki karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u, sada već kultnoj knjizi svih istraživača Karlovca i okolice "Oko Kupe i Korane" spomenuo je u poglavlju posvećenom utvrdi Blagaj na Korani, danas na području Grada Slunja, crkvu sv.…
Pričitaj više

Načelno se slažem se s autorom - cijela ta tzv. "zrinsko-frankopanska urota" se pogrešno interpretira - iako autor barata s nekoliko pogrešnih podataka, primjerice da su grof Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan bili protestanti…
Pričitaj više

Joakim Stulli (Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.) dubrovački je leksikograf koji je završio teologiju i postao franjevac. Boravio je u mnogim mjestima, a ponajviše u rodnome gradu. 1. Lexicon latino-italico-illyricum (1801); 2. …
Pričitaj više

U časopisu SLOVO objavljen je 2009. godine znanstveni članak "Hrvatski glagoljski natpis Župe Dubrovačke iz 11. stoljeća" Marice Čunčić i Marke Perkić Taj natpis pronađen je 2007. godine, a načinjen je na ulomku antičkog crijepa. Sa…
Pričitaj više