Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik. Bio je nositelj plemićkog naslova baruna. Bio je potomak doseljena njemačkog vojnika koji se u Senju udomio i pohrvatio. Zalagao se da…
Za razliku od srednjovjekovnog grba s leopardovim glavama (današnjeg grba Dalmacije), štit sa šahiranim poljima kao zemaljski grb Hrvatske pojavljuje se tek početkom novoga vijeka, točnije oko 1494. godine, a njegova simbolika i nastanak vezan je uz tada aktualne…
Nakon opsežnih istraživanja izrađena je kruna kralja Tomislava koja je radi fotografiranja predstavljena proteklih dana u Karmelu svetog Ilije na Buškom jezeru pored Tomislavgrada Kruna je predstavljena povodom 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju koja će biti…
“… Kao najvažnija srednjovjekovna utvrda Pounja, Bihać se prvi put spominje 1260. godine kao vlasništvo citercitske Topuske opatije. To potvrđuje isprava ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 26. 2. 1260. kojom poklanja Topuskoj opatiji posjed Kralje za izdržavanje grada na otoku…
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao “dokazati” etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine Knjiga hercegovačkoga franjevačkog povjesničara-erudita, marljivoga arhivskoga znalca i političkog emigranta, svojevrstan je kuriozum. Sam je pohvalni spomen toga djela…
Koristeći oprečne interese sila Osovine na prostoru razorene Jugoslavije, Vlada NDH-a uspjela se kroz očigledne političke pukotine u odnosima Njemačke i Italije “probiti” u dolinu Lima. Krajnji cilj bio joj je, međutim, okupacija cijeloga Starog Rada, tj. teritorija koji se…
Ja nemam ništa za reći, jedino pokazati riječi su kojima Walter Benjamin započinje svoja fragmentarna razmišljanja o vulgarnom povijesnom naturalizmu. Benjaminova namjera je pronaći u pojedinačnom događaju dovoljno plauzibilan kristal sveukupne cjeline, dekonstruirati totalitete zbilje i izvrgnuti podsmjehu ideju…
Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo “niz dlaku” ćirilometodistima predstavit ću vam djelo “De cosmographia ethici” Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u Berlinu 1854. godine. * * *…
Ovaj vandalizam se ne može opravdati nesmotrenom mladošću il’ pak zanesenom ludošću, alkoholom ili nedostatkom znanja kao što će se vjerojatno pokušati. Naime, nije isto slomiti feral ili klupu na šetalištu, ili nasrnuti na katoličku katedralu. Oni koji su ovo…
Veliki karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u, sada već kultnoj knjizi svih istraživača Karlovca i okolice “Oko Kupe i Korane” spomenuo je u poglavlju posvećenom utvrdi Blagaj na Korani, danas na području Grada Slunja, crkvu sv. Ivana udaljenu “jedan sat (hoda)…
