Knjigu „Kosinjska tiskara“ predstavili smo u Beču, u organizaciji Gradišćanskih Hrvata i Hrvatskog centra, Schwindgasse 14 – 9. ožujka u 19 sati te Hrvatske katoličke misije crkve Am Hof, Schulhof 1 – 10. ožujka od 8,30 do 12,30 sati. Reakcije…
Poslije neviđene topovske paljbe 27. lipnja 1806. do generala Jacqesa Lauristona u dubrovačku tvrđavu dolazi ruski pukovnik na pregovore. Donio je vijest da su Rusi odlučili Austrijancima vratiti Boku Kotorsku ukoliko Francuzi napuste Dubrovnik. Austrijski odred kojim je zapovijedao…
Srpskim medijima odjeknula je vijest kako je ministar kulture i informiranja Vladan Vukosavljević donio odluku da se milijun dinara uloži u reizdanje knjige povjesničara Miloša S. Milojevića koji je, prema pisanju Kurira, tvrdio da je današnja Crna Gora bila “Crvena Hrvatska”…
Car i kralj Napoleon Bonaparte 6. svibnja 1806. daje naredbu talijanskom podkralju (svom posinku) princu Eugenu de Beauharnaisu da zauzme Dubrovnik. Naredba se trebala provoditi u velikoj tajnosti, za provedbu je zadužen general Jacques Jean Alexandre Bernard Law de Lauriston….
Često se u literaturi ističe da je glagoljica kršćansko pismo, a kao jedan od najvažnijih argumenata uzima se prvo slovo AZ odnosno križ kao konstrukcijski dio tog slova, te jedno od tumačenja redoslijeda slova u glagoljskoj azbuci koje glasi otprilike…
Bobovac je u 14. i 15. stoljeću bio poznat kao “stolno mjesto” bosanske države. U njega su često dolazili strani izaslanici, osobito iz grada Dubrovnika i Venecije, ali i drugih dalmatinskih gradova (npr. Šibenika i Trogira). Mnoge povelje i ugovori…
O Višeslavovoj krstionici se raspravlja od njenog otkrića. Nakon više godina potvrđeno je da krstionica kneza Višeslava ima srpsko poreklo Krstionica kneza Višeslava budi znatiželju arheologa, istoričara, drugih istraživača, ali i šire javnosti. U naučnim krugovima dugi niz godina se…
Prva je crkva, na mjestu današnje prvostolnice, izgrađena u romaničkom slogu, posvećena 1217. u prisutnosti kralja Andrije II., sasvim sigurno bila od autohtonog kamena iz okolice Zagreba. O tome nemamo materijalnih dokaza. U crkvu izgrađenu u drugoj polovini XIII. stoljeća…
Felicijanova povelja iz 1134. godine (D 1) jedna je od dvije najvažnije crkvene povelje koje čuva Riznica zagrebačke katedrale, a koja nam govori o osnivanju Zagrebačke nad/biskupije 1092.-1094. godine. Felicijanovu povelju iz 1134. godine nazivamo i KRSNIM LISTOM ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE. Osim sažetih okolnosti…
S koje god se strane približavamo Zagrebu, izdaleka primjećujemo veličanstveni lik zagrebačke katedrale. U srednjem vijeku, kad se Zagreb sastojao od malenog Griča, od nekoliko kuća na današnjem Kaptolu i u Vlaškoj ulici, položaj katedrale utjecao je na razvoj grada…
