Povijest

O običajima i životu Slavena u 6. stoljeću doznajemo i iz ranoga bizantskog vojnog priručnika koji je poznat pod naslovom Pseudo-Maurikijeva taktika. Djelo nepoznata spisatelja nastalo je na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće, a bavi se…
Pričitaj više

Osim odnosa s vodećim europskim narodima i kulturama, za Hrvatsku su podjednako bitni i odnosi sa srednjoeuropskim narodima na koje je zbog povijesnih prilika, a i zemljopisno dugo vremena bila upućena. Odnosi Hrvata i pojedinih…
Pričitaj više

Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i…
Pričitaj više

Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na…
Pričitaj više

Opću tvrdnju da je grboslovlje (heraldika) u hrvatskoj povijesti kao pomoćna povijesna znanost zanemarivana i zapostavljena posvjedočuje i nepostojanje sintetičnog povijesnog pregleda hrvatskoga grba, odnosno hrvatskih zemaljskih grbova.…
Pričitaj više

Karta Panonije i Ilirika jedna je od rijetkih karata koje je osobno potpisao kao autor osobno Abraham Ortelius. Naime, taj je Nizozemac bio poznatiji kao sakupljač i izdavač tuđih karata koje je objavljivao u izdanjima svoga znamenitog…
Pričitaj više

Ova karta objavljena u nekoliko knjiga, kao napr. Reuschovoj „Alter und Neuer Staat de Koenigreichs Dalmatien“ 1718 i J.G. Schwandnerovoj „Seriptores rerum Hungaricom, Dalmaticarum et Slavonicarum veteres ac genuini u Beču 1748. u kojoj se…
Pričitaj više

Pisma pape Ivana X. kralju Hrvata Tomislavu i knezu Humljana Mihajlu, splitskom nadbiskupu Ivanu, svim biskupima i svemu narodu dragocjeni su izvori za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest, a sadržani su u djelu Historia salonitana maior…
Pričitaj više

Oni, koji istražuju gubitak Dalmacije mogu ovdje naučiti kako su je zauzeli slavenski narodi. Ali najprije treba prikazati njen položaj. Od davnine dakle Dalmacija je počinjala od granica Drača, tj. od Antibara, i prostirala se do istarskih…
Pričitaj više

Kaštela već tradicionalno početkom ožujka obilježavaju Dan grada, prisjećajući se različitim manifestacijama događaja iz sredine 9. stoljeća, kada je knez Trpimir kraj crkve Sv. Marte u Bijaćima izdao povelju u kojoj se po prvi put…
Pričitaj više