Ciceronu nakon ubojstva odsječena glava i obje ruke (43 pr. Kr.)

Autor Biram DOBRO Ažurirano 9 pro, 2019

Najpoznatiji rimski govornik Ciceron ubijen je 7. prosinca 43. godine prije Krista. Puno ime bilo mu je Marko Tulije Ciceron (latinskiMarcus Tullius Cicero), a uz Atenjanina Demostena bio je najslavniji antički govornik uopće. Ciceron je osobito bio poznat po svojim političkim govorima, u kojima je razotkrivao nepoštene namjere moćnih igrača na političkoj sceni.

U svojim govorima protiv senatora Katiline razotkrio je urotu, a kasnije se obrušio i na rimskog moćnika Marka Antonija. Ciceronovi govori protiv Marka Antonija nazivaju se Filipikama (po uzoru na starije Demostenove govore protiv makedonskog kralja Filipa – oca Aleksandra Makedonskog).

Upravo su govori protiv Marka Antonija stajali Cicerona glave. Naime, ljudi Marka Antonija uhvatili su Cicerona kad je odlazio iz svoje vile, otprilike na pola puta između Rima i Napulja. Prema legendi zarobljeni Ciceron hrabroj je ogolio vrat da bi ga neprijatelji mogli smaknuti. Po zapovijedi Marka Antonija Ciceronova glava i obje odsječene ruke izložene su zatim na rimskom Forumu gdje je običavao držati svoje legendarne govore. Ruke su odsječene kao kazna za to što je Ciceron njima napisao spomenute Filipike protiv Marka Antonija.

Ciceronova smrt znači i simbolički politički pad Rimske Republike. Vojnički se ona još drži na istoku do Bitke kod Filipa (42. pr. Kr.), a nakon bitke kod Akcija (31.) država konačno dolazi pod vlast jednog čovjeka – Oktavijana, i postaje carstvo.

piše: Dražen Krajcar

Akcija (31.)Atenjanina Demostena Bitke kod Filipa (42. pr. Kr.)Filipikama legendarne govore makedonskog kralja Filipa – oca Aleksandra Makedonskog Marko Tulije Ciceron (latinskiMarcus Tullius Cicero)najslavniji antički govorni