Dražen Zetić: Bokeljska mornarica kao molitvena oporuka hrvatskog naroda u Boki kotorskoj (Crnoj Gori) i Hrvatskoj

Bokeljska mornarica kao molitvena oporuka u svojim izvornim zasadama nasljeduje nerazdjeljivost i nepovredivost te neizostavnu spiritualnu neodjeljivost sakramentalnog slavljenja svetkovine sv. Tripuna u Boki kotorskoj ali i u svih pet gradova Republike Hrvatske (Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika)

Autor Dražen Zetić Ažurirano 24 sij, 2022

Autor: Dražen Zetić

Poštovani,

Nedavnim proglašenjem prvog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore od strane UNESCO – a u Parizu (16. prosinca 2021.) pod službenim nazivom nominacije Kulturno nasljeđe Bokeljske mornarice Kotor: svečane prezentacije tradicije i identiteta, duboko smo pogođeni i potreseni i to odreda svi, ne samo pojedinci, nego i cijeli naš hrvatski narod.

Iskreno, nismo očekivali ovako porazan rezultat. Jednom riječju ovakvo poniženje i razbaštinjenje. Na sve strane u medijskom prostoru mogu se čuti optužbe i osude i prozivanja na osobnoj razini. Krivnja se prebacuje na institucije Republike Hrvatske ali i na pojedine relevantne aktere u Crnoj Gori. Mišljenja smo da cjelokupna odgovornost nedvojbeno leži na svima nama i da svi zajedno trebamo podnijeti jaram i breme ove nesretne i nepravedne odluke za cjelokupni hrvatski nacionalni korpus.

Bokeljska mornarica kao molitvena oporuka u svojim izvornim zasadama nasljeduje nerazdjeljivost i nepovredivost te neizostavnu spiritualnu neodjeljivost sakramentalnog slavljenja svetkovine sv. Tripuna u Boki kotorskoj ali i u svih pet gradova Republike Hrvatske (Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika).

Ovim jednostranim činom zajednička kulturna baština je oskvrnuta, raslojena, obezglavljena, razlomljena i stubokom oštećena, razotuđena i dekristijanizirana. Usudili bi se čak ustvrditi da je naglo istrgnuta iz naše milenijske povijesne memorije. Bokeljski Hrvati Hrvatske i Bokeljski Hrvati Crne Gore nažalost nemaju niti jedan jedini razlog za svečane proslave, osim dakako onih koji s legitimnim pravom misle i djeluju drugačije.

Deklarativno odricanje od vlastite kulturne baštine u prilog drugih država i naroda neminovno doprinosi sustavnom ogoljivanju i slabljenju same unutarnje kohezije na društveno-političkoj razini. Upravo takvo radikalno odstranjivanje tkiva neotuđive stečevine domicilnog hrvatskog naroda stare Dalmacije (današnje države Crne Gore), nehajno odnošenje prema tisućljetnim vrelima, tradicijama i napose iznimnom dragocjenom narodnom blagu, neumitno usmjerava u nezaustavljive procese stapanja, bezličnosti i rastakanja ionako klimavog hrvatskog identiteta na prostorima jugoistočnog Jadrana.

Dražen Zetić