Dražen Zetić: U ozračju svetog jugoistoka Jadrana (Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije)

Ova jedanaesta izložba umjetničkih fotografija o Boki kotorskoj i Crnogorskom primorju autora Dražena Zetića, ujedno je prigodno posvećena osamdesetoj obljetnici zemaljskog rastanka od sv. Leopolda Bogdana Mandića (Padova, 1942.). Pa smo tako ponukani tom simboličnom godinom i u ovoj predočenoj umjetničkoj ekspresiji, prvotno imali nakanu podsjetiti na snažnu ekumensku dimenziju našega velikog kršćanskog sveca ispovjednika, sunarodnjaka, subaštinika, skromnog kapucina iz Herceg Novog: "Krv nije voda.!"

Jedno od mojih najdražih arheoloških otkrića na jednom mjestu u Boki kotorskoj iz 2011. god. Evo, ovo je prvi put da ovu sliku objavljujem nakon 11 godina šutnje, simbolično zbog svoje jedanaeste izložbe umjetničkih fotografija o Katoličkim Crkvama Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije. Radi se predromaničkom ulomku kamene grede iz prve četvrtine IX. st. Inače mi je najveća strast upravo to malo poznato razdoblje predromanike i romanike, zbog svoje jednostavnosti u klesarstvu, arhitektonici i inače stilskom oblikovanju kamena. Nekad se strpljenje isplati, samo ga treba dočekati!
0

 

Otvorenju izložbe Dražena Zetića “Riznica duha jugoistočnog Jadrana” Boke kotorske i Crnogorskog primorja, katoličkih crkava Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, 21. travnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, prethodio je mukotrpan desetogodišnji rad, terenska istraživanja svih lokaliteta sakralnih zdanja, te sustavno izučavanje topografije, kartografije, arhitektonike i historiografije mnogobrojnih bogomolja, benediktinskih opatija, franjevačkih i dominikanskih samostana, grobljanskih kapelica i mauzoleja, lapidarija, zavjetnih otočnih svetišta (Gospe od Škrpjela, Gospe od Milosti, te kao posljednjeg počivalište duša otočića sv. Jurja), i dakako iznimnih umjetničkih djela ostvarenih na prostoru tog velebnog mediteranskog akvatorija stare Dalmacije još iz prvih tragova kristijanizacije minulih epoha Bizanta, Venecije i Austro-Ugarske Monarhije.

Na prvom katu Hrvatskog katoličkog sveučilišta izloženo je tridesetak djela posvećenih navedenoj tematici. Simbolično je da je ova izložba otvorena upravo ususret spomendanima blažene Ozane (27. travnja) i sv. Leopolda Bogdana Mandića (12. svibnja). Na taj se način željelo podsjetiti na značaj trenutka, kada se po prvi puta široj hrvatskoj javnosti predstavljaju starodrevne ostavštine naših predaka s jugoistočnih areala Jadrana u matičnoj domovini Hrvatskoj. Ovom prilikom mogli bismo samo uzgredno spomenuti značenje grada Kotora i Kotorske biskupije, čija se isprava o posvećenju jedine romaničke katedrale sv. Tripuna iz 1166. god. na prostoru jugoistočnog Jadrana, pomno čuva kao neprocjenjivo pisano blago u trezorima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok se primjerice samo spominjanje riječ Kotor u Digitalnoj bazi Starih novina Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pojavljuje čak 1089 puta. 

Na prvi pogled, djela su prikazana fragmentarno, u partikulama, bez većih pretenzija obuhvaćanja širih panoramskih prikaza. To je učinjeno zato jer je prvotni naglasak na minimalizmu, odnosno nastojanju da se donekle prikažu konture nečega daleko značajnijega i ljepšega. Jednom bismo riječju mogli ustvrditi da su ovo samo nagovori putnicima namjernicima da hodočaste u Zaljev svetaca, blaženika, mučenika i slugu Božjih. 

Ova jedanaesta izložba umjetničkih fotografija o Boki kotorskoj i Crnogorskom primorju autora Dražena Zetića ujedno je prigodno posvećena osamdesetoj obljetnici zemaljskog rastanka od sv. Leopolda Bogdana Mandića (Padova, 1942.). Ponukani tom simboličnom godinom i u ovoj predočenoj umjetničkoj ekspresiji, imali smo prvotnu  nakanu podsjetiti na snažnu ekumensku dimenziju našeg skromnog kapucina iz Herceg Novog: “Krv nije voda.! “

Ova izložba nastoji u osnovnim konturama posvjedočiti kontinuiranu tisućljetnu duhovnu i liturgijsku prisutnost katoličkih bogoštovnih oaza molitve, askeze i kontemplacije. Potrebno je napomenuti da njihova ontološka samoća prikazana u trenutnim ruiniranim stanjima, ni u kojem slučaju ne odražava intenzitet vitalnosti spiritualne snage sadašnjih nasljedovatelja  jedinstvene riznice jugoistočnog Jadrana Boke kotorske i Crnogorskog primorja na tlu današnje crnogorske države.

Dok god dišemo, polažemo opravdane nade da će nadolazeća pokoljenja, na svoj osobiti način i dalje nadahnuto ispisivati nova civilizacijska poglavlja povijesti hrvatskoga naroda u Europi sutrašnjice.

 

Dražen Zetić, autor izložbe “Riznica duha jugoistočnog  Jadrana

 

 

 

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.