Franjevačka teologija Bosne Srebrene nakon 116. god. prestaje samostalno djeolovati
Provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene izvijestio je kako nakon 116 godina postojanja prestaje samostalno djelovanja franjevačke Teologije u Sarajevu zbog nedovoljnog broja studenata
“Franjevačka teologija, nažalost više neće samostalno djelovati, a razlog je vrlo jednostavan, pad broja studenata – ispod 15 – i više nismo mogli dobiti produžetak afilijacije KBF-a u Zagrebu kojem smo već dugo bili pridruženi. Općenito u svijetu, pa tako i na razini čitave Bosne i Hercegovine i Hrvatske manjka studenata na skoro svim fakultetima, a toga nisu pošteđena ni crkvena učilišta, tako ni franjevačka Teologija u Sarajevu,” rekao je fra Zdravko Dadić u opširnom intervjuu u subotnjem izdanju Slobodne Dalmacije.
Na upit je li to prvi slučaj da jedno visoko crkveno učilište u BiH zatvara vrata, fra Zdravko odgovara niječno.
“Nije, imali smo slučaj iz 1945. godine kada su komunističke vlasti zatvorile FRanjevački fakultet u Sarajevu koji je bio predviđen kao jedinstveno učilište za sve franjevce, kako iz BiH, tako i iz Hrvatske, a u ovom modernom vremenu kada se otvaraju učilišta na sve strane vrlo često se događa da i kratko traju. Mi smo uspjeli u Sarajevu imati svoju franjevačku teologiju 116 godina,” kazao je provincijal Bosne Srebrene. Objasnio je kako se franjevački bogoslovi od ove godine školu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, koji je dio sarajevskog Sveučilišta. Dodao je kako Franjevačka provincija Bosna Srebren ima deset mladih svećenika na postdiplomskom studiju u inozemstvu. “Po povratku, dio njih će, ovisno o dinamici i potrebama postati dio spomenutog fakulteta i počet će predavati na traženim katedrama,” kazao je fra Zdravko.
Upitan gdje je danas najmanje katolika u Bosni gdje je bilo najviše odlazaka, fra Zdravko je naveo kako je najmanje katolika u Bosanskoj Posavini, banjalučkoj regiji, Kraljevoj Sutjesci i Bugojnu jer su ti krajevi u ratu opustošeni, porušene su kuće i crkveni objekti, a ozbiljniji povratak nije zaživio.
Najveći izazovi katolika hrvatske nacionalnosti u BiH su, po riječima fra Zdravka, “demografski pad i iseljavanje – nakon ratnih stradanja a danas i zbog ekonomske nesigurnosti, pojedine obitelji napuštaju BiH, iako se zadnjih godina taj trend usporio, čak ima i slučajeva povratka u zavičaj.” U tim je kontekstu istaknuo kako “politička i društvena nesigurnost, odnosno stalan previranja i svađe naših političkih aktera koji ne uspijevaju pronaći zajednički jezik-sve to demoralizira ljude.” Dodao je kako i ekonomska nesigurnost – nedostatak posla, kako se izrazio, “tjera mlade ljude, pa i čitave obitelji na odlazak.”
“Ipak, unatoč svemu, vjernici u BiH i dalje pokazuju veliku privrženost svojoj vjeri i tradiciji, a franjevci s dijecezanskim svećenicima nastoje očuvati ono što su stoljećima čuvali -vjernost Kristu, crkvi i vlastitom narodu,” istaknuo je fra Zdravko Dadić.
Na novinarski upit kako bi odgovorio na teze nekih hrvatskih krugova da bosanski fratri nisu dovoljno nacionalno svjesni, za razliku od, primjerice, hercegovačke braće, fra Zdravko je kazao da su to promašene teze.
“Teze da bosanski fratri nisu dovoljno nacionalno svjesni smatram promašenima. Povijest naše provincije jasno pokazuje da su naši fratri stoljećima živjeli s Hrvatima, dijeleći sve njihove radosti, tuge i stradanja, te ih pritom čuvali i odgojili u vjeri i identitetu. Naravno, razlikuju se okolnosti i okruženja: hercegovačka braća, zbog svoje povijesne situacije, često su imala drukčije izazove, ali to ne umanjuje predanost i ljubav bosanskih fratara prema svom narodu i njegovim vrijednostima. Naša braća su uvijek bila i ostala vjerni pastiri svog puka, koji brinu o njegovoj vjeri, kulturi i opstanku, često u najtežim povijesnim okolnostima, kada je očuvanje identiteta zahtijevalo veliku mudrost i strpljenje,” rekao je, između ostalog, far Zdravko Dadić u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji.
prir.: Pejo Gašparević
