(HDA) Nekoliko crtica o Škrinji povlastica povodom 380. obljetnice njezina nastanka

Listopad u Arhivu bit će u znatnoj mjeri posvećen našoj Škrinji povlastica. Upravo je iz tiska izašlo i novo izdanje, knjiga Škrinja povlastica, autorice Maje Pajnić

Koncem 19. stoljeća dva će velikana toga doba, Emilij Laszowski i Ivan Bojničić, zapisati da je Škrinja povlastica zajedno sa svojim ispravama najveće blago Arhiva, a njezin sadržaj od najveće važnosti za domaću povijest.

O vrednoti ovih isprava svjedoči i činjenica da se Vjekoslav Klaić nadahnjivao podatcima pronađenima u njihovu sadržaju i diskretno ih utkao u svoje monumentalno djelo Povijest Hrvata, ne spominjući pritom izrijekom Škrinju povlastica.

Iznimno vrijedne, mahom vladarske isprave koje su nekoć bile pohranjene u Škrinji povlastica i koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića Kraljevine Slavonije, a kasnije staleža i redova Kraljevina Slavonije i Hrvatske, nastale su u razdoblju 1349. – 1750., a dosada nisu bile sustavno znanstveno obrađene.

Gotovo polovica isprava dosada nigdje nije bila objavljena. Prvotno zamišljena kao raskošniji analitički inventar, knjiga je u konačnici, uz uvodni dio posvećen samoj Škrinji u kontekstu tradicije čuvanja isprava te okolnostima njezina nastanka (iz pera Ladislava Dobrice), u svojemu središnjem i najopsežnijem dijelu donijela opise ukupno 144 isprave uz koje se, ako nisu bile objavljene ili su objavljene necjelovito, donosi i njihov prijepis.

Izdanje koje Arhiv objavljuje o 380. obljetnici nastanka Škrinje, otkriva njezinu povijest i uranja čitatelja u razdoblje kasnoga srednjovjekovlja, u kojemu je nastao najveći dio isprava. Iako znanstvenoga karaktera i specifične tematike, ovo izdanje i svojim vizualnim identitetom svjedoči o ljepoti hrvatske kulturne baštine.

Radi pohrane povlastica i drugih najvažnijih isprava Kraljevina Slavonije i Hrvatske, kraljevinski je blagajnik Ivan Zakmardi Dijankovečki prema saborskoj odluci dao o javnom trošku načiniti škrinju od hrastovine. Škrinja, koja se službeno nazivala Škrinjom povlastica, dovršena je 1643. Godine

Na svojoj je prednjoj strani urešena grbovima Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Slavonije, dok se na vanjskoj strani njezina poklopca nalazi natpis Regni Sclavoniae (Kraljevine Slavonije). Otvaranjem Škrinje na nutarnjoj se strani poklopca otkrivaju cvjetnim uzorkom optočeni zapis osoba koje su u vrijeme njezina nastanka obnašale svjetovne i crkvene službe i Zakmardijevi stihovi posvećeni njegovoj predragoj domovini Slavoniji i Hrvatskoj. Škrinja se otvarala trima ključevima, od kojih je jedan pripadao banu, drugi prabilježniku, a treći podbanu.

Nakon svojega nastanka čuvala se u sakristiji zagrebačke katedrale, 1763. premještena je u Kraljevinsku kuću na istočnoj strani Markova trga, odnosno 1809. u Banske dvore. Dovršetkom zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice 1913., u sklopu koje se nalazio Zemaljski (danas Hrvatski državni) arhiv, skrasila se na Marulićevu trgu.

Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA)