Odgovor na 10 pitanja srpskih šovinista o hrvatskoj povijesti

Ponekad na stranicu nabasa pojedini srpski nacionalist ili šovinist koji je uvjeren u govoru mržnje negiranja jedne čitave povijesti zemlje i naroda. Pa tako smo dobili i ova pitanja… Ovom prilikom deset šovinističkih pitanja na koja smo vrlo lako odgovorili

1. Gde su hrvatski knjaževi i župani sahranjeni?

Hrvatski kneževi su pokapani na više lokacija, najčešće u obiteljskim nekropolama. Dvije najpoznatije koje nam govore o hrvatskim primorskim i panonskim kneževima su lokacija za primorske kneževe Solin i Biskupija kraj Knina. Kneževski i kraljevski mauzolej sv. Marije, Biskupija kraj Knina u samoj crkvi (Slika 1) uzidan je Branimirov grob (Slika 2) u kojem je pronađen kostur s bogatim arheološkim izvorima (Slika 3 i 4). Usporedbe radi gotovo identičan sastav nosili su i grobovi hrvatskih panonskih kneževa pa tako nedavno otkriven grob kod Bojne (Slika 5) gdje je pronađen unuk ili rođak Ljudevita Posavskog (Slika 6, 7). Grobovi župana pak su vezani za lokalne crkve koje su samo župani podizali, kako naslov župana je ostao do danas imamo na preteče grobova od 9.st. sve do današnjice hrvatskih župana.

2. Gde su grobovi i mauzoleji hrvatskih kraljeva?

Više je lokacija grobova i mauzoleja hrvatskih kraljeva, s obzirom da je Hrvatsko Kraljevstvo postojalo neprekinuto od 925. do 1918. grobovi su diljem Hrvatske i Srednje Europe, a neki čak i šire. Najčešće pitanje se odnosi na lozu Trpimirovića, koja je samo prva kraljevska obitelj, no ne i posljednja. Ona je pokapana na više lokacija ponajprije u lokacijama kao što su Solin i Knin. Uzimamo najznačajniju lokaciju a to je mauzolej hrvatskih kraljeva u Solinu crkva sv. Stjepana na Otoku u kojoj su pokopani hrvatski kraljevi što spominje i Toma Arhiđakon:

“Te su crkve zbog štovanja kraljevskih grobova bile predane na određeno vrijeme nekim redovnicima koji su u njima revno obavljali obrede. Tamo je pokopan uzvišeni muž kralj Krešimir, zajedno s mnogim drugim kraljevima i kraljicama, u atriju bazilike svetoga Stjepana”.

Kako su grobovi očuvani, a sarkofazi fragmentirani imamo na desetine kraljevskih sarkofaga od kojih je imenom identificiran kralj Krešimir, Stjepan Držislav i kraljica Jelena (Slika 9 i 10). Druge lokacije su mauzolej kneževa i kraljeva u Biskupiji kraj Knina i krunidbena bazilika sv. Petra i Mojsija u Solinu (sarkofazi u narteksu crkve)

3. Gde su povelje hrvatskih kraljeva?

Pretpostavljamo mislite na Trpimiroviće, jer Hrvatska je u kontinuitetu od 925. do 1918. što znači imamo iz svakog stoljeća sačuvane kraljevske povelje. Većina se drži i do dana današnjeg je sačuvana u Državnom arhivu u Zagrebu, radi se naime o jednim od najstarijih sačuvanih kraljevskih povelja u ovom dijelu Europe imajući na umu da Srbija nije u to doba niti postojala (tek nastaje stoljećima kasnije u 13.st.).

Za primjer uzet ćemo Odredbu i potvrdu kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije, 1071., danu u Biogradu na Moru (Slika 11) koja ujedno ima i najstariji u cijelosti sačuvani kraljevski pečat u ovom ozemlju.

Drugi primjer je iz 1220. Andrija II, kralj hrvatski i ugarski, daruje na molbu žene Jolante, djevojci Ahaliz (Alice) zemlju Widhor u Vukovskoj županiji (slika 12) i u konačnici HRVATSKU krunidbenu zavjernicu hrvatskog kralja blaženog Karla IV. iz 1916. (Slika 13 i 14) kao pokazatelj onoga što nam mnogi zaviste, a tako i naši susjedi a to je tisućljetni neprekinuti povijesni kontinuitet

4. Gde je kovani novac i gde su pečati hrvatskih kraljeva (koje inače imaju, svi, njima susedni narodi)?

Najstariji hrvatski kovani novac je iz 13. stoljeća i nosi naslov Monata Regis (kraljevski novac), radi se o poznatom Banovcu (Slika 15). Drugi poznati zasebni novci su hrvatskog hercega i kralja Andrije, hrvatskog bana i bosanskog kralja Nikole Iločkog i naravno bosansko-hrvatskih kraljeva kao što je Stjepan Tvrtko. Naravno hrvatski kraljevi od 12.st. sve do 1918. kuju vlastiti novac, no naveli smo isključivo novac s hrvatskih predznakom (ne zajedničkim hrvatskim i ugarskim ili austrijskim ili češkim).

5. Gde su rudnici hrvatskih kraljeva?

Hrvatska i Slovenija ima najstarije u kontinuitetu priznate rudnike, pa tako jedan od njih biva Rudnik sv. Barbara koji je jedan od općenito najstarijih europskih rudnika bakra i željeza čije postojanje prati se od 1481. sve do danas kada je otvoren i u turističke svrhe (svakako posjetite ga, u Srbiji ništa slično nećete moći pronaći). Glede rudnika iz ranijih povijesnih doba, kako je Hrvatska bila jedina zemlja uz Franačku koja je smjela proizvoditi tzv. karolinški k-tip mača čiji najveći broj van Franačke se upravo nalazi u današnjoj Hrvatskoj i BiH odnosno Kraljevstvu Hrvatskom, spomenut ćemo neke od lokaliteta rudnika iz tog doba Gvozdansko (samo ime), Rude (kraj Samobora), Srebrenik (u Bosni). Zanimljiva je potvrda kralja Žigmunda Frankopanima iz 1392. gdje dobivaju pravo na istraživanje, dobivanje i preradbu zlata, srebra, bakra, željeza i drugih metala.

6. Gde su diplomatska pisma hrvatskih kraljeva?

U Hrvatskoj, Vatikanu, Ugarskoj, Austriji kroz tisuću godina ima ih pregršt, skoro i nema hrvatskog kralja čija pisma od njega ili prema njemu nisu sačuvana od Tomislava sve do bl. Karla. U prilog vam stavljamo pismo krunidbene zavjernice kralja Zvonimira papi Grguru VII., 9. listopada 1075. (Slika 16), ovo smo odabrali iz dva razloga to je najstarija u potpunosti sačuvana krunidbena zavjernica ijednog južnoslavenskog kralja (Srbija će imati svoju tek stoljećima kasnije), a upravo za nekoliko dana 8. listopada obilježavamo Dan hrvatske krune i krunidbeni dan kada slavimo upravo taj nadnevak

7. Gde su dvorci hrvatskih kraljeva?

Hrvatska je prepuna dvoraca i utvrda, ujedno slovimo kao i zemlja tisuću otoka i dvoraca što govori o bogatoj prirodnoj i kulturnoj ostavštini. Nema hrvatskog kraja gdje ne stoji jedan dvor od Zagreba sve do Iloka, od Dubrovnika sve do Bosne. S obzirom da najčešće pitanje je vezano uz trpimiroviće oni su imali nekoliko dvorova od čega su dvorci Knin i Klis najpoznatiji, no ono što dajemo u prilog je vladarski kraljevski sklop u Biskupiji kraj Knina koji je zanimljiv jer je i primjer palasnog dvora koji nije u fortifikacijske svrhe već isključivo vladarske i ladanjske građen (Slika 17)

8. Gde su zadužbine (crkve i manastiri) hrvatskih kraljeva?

Posvud čitave Hrvatske i BiH, jer ipak imasmo Kraljevstvo od 925. do 1918. Najčešće se spominju u kronikama i u samim poveljama vladara. Kao primjere spomenut ćemo samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu na Moru koji je zadužbina kralja Petra Krešimira IV. i kasnije kralja Zvonimira. Nadalje zanimljiva je zadužbina kralja Zvonimira samostanu benediktinki u Splitu čija darovnica je i danas sačuvana (Slika 18), bazilika sv. Marije u Biskupiji kraj Knina itd. u doba kasnijih vladara ih također ne manjka sve do 20. st.

9. Gde su bilo kakvi pomeni i dokazi u Rimu ili Carigradu o krunisanju hrvatskih kraljeva (koji uzgred postoje za sve vladare njima susednih naroda)?

Već smo stavili jedan od najvažnijih dokaza a to je krunidbena zavjernica kralja Zvonimira, ujedno i najstarija cjelovita kraljevska krunidbena zavjernica među Južnim Slavenima općenito. Povijesno su se krunili u Solinu, Kninu, Biogradu te kasnije i Zadru, da bi van Hrvatske zajedničke krunidbe bile u Budimu, Požunu, Beču itd. U prilog dajemo zanimljivost najstariju sačuvanu krunidbenu baziliku sv. Petra i Mojsija u Solinu u kojoj su krunjeni kralj Dmitar Zvonimir i Stjepan II. (Slika 19) i iz koje potječe oltarni plutej s prikazom krunidbe kralja Zvonimira (Slika 20) koji je kasnije premješten u splitsku krstionicu. Konačno prikazujemo također jedan raritet najstarija sačuvana krunidbena i vladarska kruna u Hrvatskoj, hrvatska-anžuvinska kruna iz 14.st. (Slika 21) kojom je okrunjen Ladislav Napuljski za hrvatskog kralja u Zadru 1403. što je posljednje krunjenje na hrvatskom tlu.

10. Gde je narodna epika o hrvatskim kraljevima (čitaj: u hrvatskom narodu uopšte ni ne postoji narodna epika srednjeg veka)?

Itekako postoji, čak je to nešto na što su nam zavidni istočniji susjedi jer osim Hrvata i Bugara među Južnim Slavenima nema narodne epike o vladarima iz najranijih doba. Hrvatska narodna epika je prožeta u kontinuitetu što je pak jedinstveno isključivo Hrvatima među svim Južnim Slavenima jer su jedini imali sačuvanu državu dok su drugi pali pod turski jaram. Znameniti književnici i pjesnici od bana Mažuranića, fra Andrije Kačića Miošića sve do u konačnici jednog od najstarijih djela a to je epitaf s groba kralja Zvonimira kojeg zapisuje Toma Arhiđakon, čitav prenosimo:

“TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,

KADA BUDE GLEDAO OVAJ GROB, DOISTA VRIJEDAN OPLAKIVANJA?

JER U OVOJ TAMI POČIVA SVIJETLA ZVIJEZDA

UZVIŠENA PODRIJETLA. KAKO LI SE ČUDNO TRNE!

JER NJEZINA SE DIVLJAČKA SMRT MOŽE S PROKLINJANJEM TUMAČITI

CRNIM ZLOČINIMA OPAKOGA NARODA

BIJESNI POPUSTIŠE DO KRAJNOSTI SRCU

I NAJTEŽIM UMORSTVOM POGUBIŠE KRALJA

KREPKE SNAGE, RUKOM MOĆNOGA,

POBOŽNOGA ZVONIMIRA, BESKRAJNO POŠTENOGA,

KOJI JE BIO NJIHOV ŠTIT PROTIV DUŠMANIMA,

NAVIKAO DA SATIRE NEPRIJATELJSKA VRATA,

OPLAKUJTE, PRVACI, VEĆ JEDNOM GLAVARA ČASTI,

STARCI I MLADIĆI HRVATSKE ZEMLJE,

JER ŠTO BIJAŠE PRVA SVEČANOST KRALJEVSTVA

I UJEDNO ČAST I SLAVA, SADA JE PROPALO.”

Jeste li znali da pučka prezimena (plemićka postoje jedino ranije ulaze u postojanje tek s reformama Josipa II., da su Srbi dobili svoja prezimena tek stoljeće nakon Hrvata, često uzimajući ih upravo od Hrvata zbog čega danas mnoga srpska pučka prezimena su istoznačna s onim hrvatskim od kojih ih preuzimaju. Jedan kulturni doprinos Hrvata prema Srbima jest što smo im dali preko 50% svih pučkih prezimena koje danas imaju.

 

Izvor: https://www.facebook.com/KraljevinaHrvatska