Kartografska zbirka u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu

Kartografska zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja sadrži karte, planove i atlase nastale u razdoblju od 16. stoljeća do suvremenih kartografskih izdanja s kraja 20. stoljeća. Glavninu zbirke, koja broji više od 2000 primjeraka, čine kartografski prikazi hrvatskih zemalja kroz povijest, potom karte europskih regija i država

Kartografske dokumente nalazimo inventirane u prvim inventarnim knjigama, prepoznati su kao vrijedna muzejska građa i sabirani od početka rada muzeja. U fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja karte su prvenstveno povijesni izvor, sabirane su zbog svoje dokumentarne vrijednosti sukladno poslanju nacionalnog povijesnog muzeja.

Svjedoče povijest hrvatskih zemalja, političke granice i upravno ustrojstvo, gospodarski i kulturni razvoj u pojedinim razdobljima te povijest ratova. Stoga su karte u prezentaciji povijesnih tema vrijedni i često korišteni muzejski eksponati.

U Kartografskoj zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja mali je broj rukopisnih karata i planova, glavninu zbirke čine tiskana izdanja. Najstarija karta u Zbirci HPM-a je Peta karta Europe Klaudija Ptolemeja izdana u Ulmu 1482. godine. Na kartografskim prikazima Hrvatske 16. stoljeća pojavljuju se podaci o osvajanjima Osmanlija. Za primjer navodimo Kartu Ilirika Sebastiana Munstera iz 1552. godine na kojoj je Bilaj (Wellai) u Lici  označen kao turski posjed (osvojen 1528.).

Kartografsku produkciju 16.,17. i 18. stoljeća u zbirci predstavlja više od četiristo kartografskih prikaza Hrvatske i susjednih zemalja najboljih europskih kartografa toga razdoblja. Između ostalih, u Zbirci se nalaze karte G. Mercatora, G. de Jodea, A. Orteliusa, J. Sambucusa, A. Hirschvogela, J. Bussemachera, J. Janssona, W. Blaeua, H. Hondiusa, J. Vischera, J. Speeda, G. Gastaldija, G. Cantellija, V. M. Coronellija, N. Sansona, M. Seutera, J. B. Homanna, C. Schutza, F. Mullera, F. J. J. Reillya i drugih znamenitih kartografa i izdavača.

Od kartografske građe 19. st. u Zbirci su najbrojnije karte izdane u Beču, Grazu i Pešti te karte Hrvatske tiskane u Zagrebu. Provedbom izmjere cjelokupne Carevine (Prvi zemaljski jozefinski premjer, 1763.-1787.) Austrija se našla u vrhu svjetske kartografije što se pokazalo u najboljim onovremenim kartografskim izdanjima. Najbolji kartografski prikaz Hrvatske osnovom karata jozefinske izmjere sastavio je pukovnik Johann Lipszky. Objavljivanjem Karte Ugarske, Hrvatske, Slavonije…, u Pešti 1806. godine, Lipszky je podatke detaljne vojne izmjere učinio dostupnim najširoj javnosti.

Sustavna topografska obrada Habsburške Monarhije, primjena novih metoda izmjere te razvoj reprodukcijskih tehnika, omogućili su izradu karata visoke točnosti prikaza kako zemljišta tako i drugih kartografskih sadržaja na kartama carevine pa tako i hrvatskih zemalja. U Zbirci HPM-a nalazimo jedan od najboljih kartografskih prikaza Austrijske carevine 19. st., kartu J. Schede  „General-Karte des Oestereichischen Kaiserstaates“, Beč, 1856.

U Zbirci se čuvaju i prve tiskane karte hrvatskih zemalja na hrvatskom jeziku: Zemljovid  Carevine Austrianske…,D. Seljana, Beč, 1847., Krajobraz  krunovinah Hervatske i Slavonie…, J. Bermanna, Beč, 1851., Zemljovid Hervatske i Slavonije s Krajinom vojničkom…, M. Katzenschlagera, Zagreb, 1857. (posvećena banu J. Jelačiću).

Kartografska građa 20. stoljeća, sabrana u Zbirci HPM-a, dokumentira političko-upravne mijene na prostoru Hrvatske tijekom 20. st., državne zajednice unutar kojih je bila Hrvatska i njihova ustrojstva te osamostaljenje Republike Hrvatske. Karta autora Zvonimira Križovana „Republika Hrvatska“, Zagreb, 1991.g. prva je karta samostalne Hrvatske koja je darom autora došla u Kartografsku zbirku Hrvatskog povijesnog muzeja.

Kustosica Zbirke

Iva Katarina Pugelnik, kustosica

izvor: https://www.hismus.hr/hr/stalni-postav/hrvatski-povijesni-muzej/