Biram DOBRO

… jer BUDUĆNOST nema drugo IME!

Održivi razvoj

Hrvatskoj treba krizni menadžment u gospodarenju otpadom!

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je prošli tjedan u javno savjetovanje pustilo izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Navode da će puno toga predloženim izmjenama poboljšati, no kako stvari stoje u sektoru gospodarenja otpadom može se reći da se radi o sitnim površinskim promjenama, a glavne aktivnosti se i dalje ne provode.

Trebalo bi biti jasno da se bez sortirnica i kompostišta uz odvojeno prikupljanje otpad ne može pretvoriti u nove korisne oblike što je temelj kružne ekonomije o kojoj priča i sam ministar. Stoga, zašto i dalje nema javnih poziva za financiranje ove infrastrukture, pa to je bilo u pripremi za prošlo ljeto?

Nadalje, još uvijek ne znamo točno koliko otpada uopće odlažemo jer se većina podataka prikuplja pomoću konverzije prijavljenog volumena u masu otpada koji je odložen na brojnim odlagalištima diljem Hrvatske.

Hitna instalacija vaga na sva aktivna odlagališta je imperativ bez kojeg nije moguće staviti ih pod punu kontrolu, a onda i uvesti naknadu za odlaganje u drugom koraku. Ovakva naknada kojom će se financijski opteretiti inače jeftino odlaganje je nužna da bi se gradovi i općine natjerali na žustrije uvođenje odvojenog prikupljana i kružnu ekonomiju otpada. Prikupljeni novci bi se odmah mogli vraćati jedinicama lokalne samouprave kao pomoć za financiranje nacionalne komponente ove infrastrukture.

To bi bile glavne poluge za bržu konverziju hrvatskog gospodarenja otpadom u smjeru većeg kompostiranja, recikliranja i ponovne uporabe, što je definitivno nužnost današnjice.

A ovako, stvari ostaju na razini površinskih uljepšavanja bez dubinskih, krajnje nužnih promjena. Jer, ne dogode li se ove promjene gospodarenja otpadom, uz to što će se devastacija okoliša na brojnim mjestima nastaviti, prijete nam i EU financijske kazne.

Isto tako, nemojmo se čuditi i sve češćim otkrićima o prisutnosti sitnih čestica plastike u vodi za piće, rijekama, morima, a na koncu i u hrani. Plastika nije za odbacivanje u okoliš nego za recikliranje.

Ove zakonske promjene ne čine gotovo nikakav pomak u nužnom smjeru, a to je uspostava ekološki održivog sustava gospodarenja otpadom sa progresivnim povećanjem stope recikliranja u godinama pred nama.

Ništa drugo si ne bi smjeli dopustiti.

LEAVE A RESPONSE

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović, profesor je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen i otac sedmero djece. Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, bio ministar u dvije Vlade, saborski je zastupnik. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga. Kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku.