Ivan Ćelić: POTREBNO JE POBOLJŠATI ZDRAVSTVENU ZAŠTITU OVISNIKA U ZATVORIMA

Konzumenti droga su prezastupljeni u zatvorima, a prevalencija problema vezanih uz droge u ovoj populaciji znatno je veća nego u općoj populaciji

0
Trenutno stanje i budući izazovi o drogi i zatvorima u Europi tema je nove velike studije koju je objavila EU agencija za droge (EMCDDA). Objavljeno uoči Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, izvješće pod naslovom Zatvori i droga u Europi: trenutni i budući izazovi, detaljno proučava široki spektar pitanja vezanih uz zatvore, uključujući uporabu droga i s njom povezanu štetu, zdravstveni i socijalni odgovor i opskrbu lijekovima. Iako su se u nekoliko europskih zemalja usluge u zatvorima za osobe s problemom droga povećale, mogućnosti liječenja i skrbi dostupne ovoj skupini i dalje su ograničene i treba ih podići na višu razinu.
Svakog dana u Europi je u zatvoru preko 856 000 osoba. Zatvorenici su češće od svojih vršnjaka konzumirali droge, redovito uzimali droge ili imali probleme vezane uz drogu. Također imaju veću stopu zaraze HIV-om, virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i tuberkulozom. Za intravenske korisnike opioida, rizik od umiranja od predoziranja drogom znatno se povećava u početnom razdoblju nakon oslobađanja. S obzirom na to da zatvorenici potječu iz zajednice u koju se na kraju vraćaju, intervencije na toj razini češće će imati značajan utjecaj na cjelokupno javno zdravlje.
Direktor EMCDDA Alexis Goosdeel kaže: “Od vitalne je važnosti dobro razumjeti obrasce i prevalenciju uporabe droga među zatvorskom populacijom i utvrditi koje su mogućnosti dostupne i najučinkovitije. Često u zatvoru konzumenti droga po prvi put pristupaju zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ovo izvješće naglašava neke izazove, ali i mogućnosti koje proizlaze iz ovakvog okruženja da bi intervenirali i pružili podršku s ciljem smanjenja štete vezane uz droge. Također se navodi kako alati EMCDDA pomažu u jačanju praćenja, razmjeni najboljih praksi i informiranju zemalja u donošenju političkih odluka i planiranju usluga u ovom području’.
Važnost zatvorskog okruženja za rješavanje problema vezanih uz droge istaknuta je u novoj Strategiji EU o drogama 2021-2025, koja uključuje strateški prioritet usmjeren na rješavanje zdravstvenih i socijalnih potreba osobe koje drogu koriste u zatvoru i nakon puštanja na slobodu. EMCDDA je razvio metodološki okvir za praćenje droga u ovom okruženju, uključujući alate poput Europskog upitnika o uporabi droga među zatvorenicima (EQDP).
Na temelju podataka iz 30 zemalja, ovo izvješće predstavlja najnoviji razvoj na polju droga i zatvora, identificirajući praznine u znanju i implikacije na politike, prakse i istraživanja.
Ključne poruke
Konzumenti droga su prezastupljeni u zatvorima, a prevalencija problema vezanih uz droge u ovoj populaciji znatno je veća nego u općoj populaciji.
Zatvorenice su osobito ranjive i u riziku od problematične uporabe droga.
Iako mnoge osobe prestaju konzumirati drogu kad uđu u zatvor, neki nastavljaju ili počinju konzumirati drogu u ovom okruženju. Uzimanje droga unutar zatvora naznačeno je u svih 11 zemalja koje izvještavaju o ovoj temi.
Korištenje novih psihoaktivnih tvari (NPT) u zatvoru sve je veći izazov posljednjih godina, osobito uporaba sintetičkih kanabinoida.
Nove se tehnologije sve češće koriste za opskrbu droge u zatvorima (npr. dostava dronom), ali se također koriste i za ograničavanje opskrbe (npr. nova tehnologija probira za ispitivanje sadržaja pošte).
Zatvorenici imaju lošije tjelesno i mentalno zdravlje i društveno blagostanje od svojih vršnjaka u zajednici i manji životni vijek.
Iako zatvorski uvjeti mogu negativno utjecati na već narušeno zdravlje konzumenata droga, to je također okruženje koje može pružiti zdravstvene usluge onima kojima su prethodno bile teško dostupne.
Opijatska supstitucijska terapija (OST) dostupna je u zatvorima u 29 od 30 zemalja, ali u većini zemalja pokrivenost u ovom okruženju je loša.
Pristup testiranju i liječenju zaraznih bolesti dostupan je u većini zemalja, iako treba proširiti obuhvat. Ostale intervencije s ciljem smanjenja štete (npr. programi razmjene igala i šprica, nalokson ‘za kući’ pri puštanju iz zatvora) dostupne su u nekoliko zemalja.
U mnogim europskim zemljama uvedene su alternative prisilnim sankcijama. Preusmjeravanje prijestupnika s problematičnom uporabom droga prema rehabilitaciji može imati niz pozitivnih učinaka (npr. izbjegavanje štetnih učinaka pritvora i doprinos smanjenju troškova zatvorskog sustava).
Omogućavanje ravnopravnosti i kontinuiteta skrbi, dok su ljudi ‘na putu’ između zatvora i zajednice, ključno je za postizanje održivih i učinkovitih ishoda liječenja, a to u većini zemalja nije postignuto. U zatvorima je potrebno poboljšati one intervencije vezane uz drogu, koje su se pokazale učinkovitima u drugim sredinama.
Iako se baza podataka postupno povećava, postoji potreba za većom usporedivošću podataka među pojedinim zemljama i više studija o ishodima intervencija usmjerenih na potražnju i smanjenje ponude u zatvorima.
Izvornik: EMCDDA. Prison and drugs in Europe. Ured za publikacije, Luksemburg, 2021.
Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.