Ivo Škanata: Lode – Laudes – Pohvale sv. Tripunu

Najstariji zapis o toj proslavi je novinska vijest iz 1921. Splitsko Novo doba u broju od 9. veljače te godine donosi opširnu vijest svojega zagrebačkog dopisnika, koja započinje riječima: „Bokeljska kolonija u Zagrebu slavila je tradicionalnu svetkovinu Sv. Tripuna službom Božjom, prije koje je sinčić gosp. rektora dr. Radoničića odjeven u nošnji Bokeljske mornarice, izrekao Pohvale, kojima u Kotoru „Mali admiral“ Mornarice otvara svetkovinu Sv. Tripuna.“

0

Podrijetlo nazivlja i tradicije

Podrijetlo naziva lode proizlazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i znači u užem smislu te riječi dio brevijara, molitvenika koji se u crkvi moli ujutro. Jutarnje pohvale (laudes matutinae) datiraju od godine 530., odnosno u vrijeme cara Justinijana, obvezatne kao svakodnevna molitva, za cijelo Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, kraljevima, crkvenim i vojnim dostojanstvenicima. U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana sv. Tripuna. Sačuvane su, njemu u čast, dvije pohvale bizantskih careva Lava Mudrog VI. (886–912) i Teodora II. Laskarisa (1254–1258). Prva je sačuvana u Ambrozijanskom kodeksu (13–14. stoljeće), a druga u Vatikanskom grčkom kodeksu (14–15. stoljeće).

Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na Istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u crkvama izlagala. Godine 603. u Rimu pred slikama cara Foke i carice Leoncije u Julijanskoj bazilici na rimskom forumu kler, senat i narod klicali su Exaudi Christe, Phocae Augusto et Leontiae Augustae vita! („Uslišaj Kriste, Augusta Foku i Augustu Leonciju i podaj im život“). Kada je papa Lav III. (795–816) u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonova hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnoga Rimskog Carstva okrunio franačkoga cara Karla Velikog, Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes imperiales): Carolo piissimo Augusto, a Deo coronato, magno et pacifico imperatori romanorum, vita et victoria – „Karlu pobožnom Augustu, od Boga okrunjenom, velikom i mirotvornom rimskom caru, život i pobjeda.“

Mali admiral Tin Vinković Šatara

Lode u Kotoru

Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu koji je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici 17. stoljeća. Današnji tekst pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se lode uz neznatne izmjene izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskoga jezika preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja. On je tada s latinskoga preveo i himnu sv. Tripunu „Slavimo pojkam“ (Inclytum Christi celebremus hymnis).

Lode prema prijevodu Mihovila Florija iz 1848.

Godišnje ponovljenje Svečanosti
koju smo pripravni svetkovati,
dočim oživljuje u nami najmilije bogoštovne uspomene,
opominje nas na sjajna djela naših praotaca;
koji pod okriljem onog Čudotvornika,
kojega Kotor svete Moći poštuje,
zaslužni su se učinili vjeri i domovini,
a ostavili su nami otčevinu od slave;
nami, koji smo njihovi nasljednici vele sretni.

Nuder dakle, o Gradjani,
nek se slavi i ove godine
navadnim veličanstvom i običajnim obredom toli ugodna svečanost;
i nek se uzme krenuće od onoga Svetca istoga,
kojino je nje uzrok poglaviti.

Neka se tim prikaže dužni poklon štovanja i hvale Svemogućemu Bogu,
Slavnoj Neockrvnjenoj Djevici Mariji
i glasovitome Mučeniku Jezukrstovu
Svetome Tripunu.

Eh! da bi nam isti Bog htio dopustiti,
da za dugo kretanje stoljeća,
pri ponavljanju ove svetkovine,
razvije se sred radosti,
kao što se sada razvija,
slavodobitni njegov stijeg.

Slava! – Slava! – Slava!

Kotorske Lode danas:

Godišnje ponovljenje svečanosti
koju smo spravni da svetkujemo,
dok oživljuje u nama najmilije bogoljubne uspomene,
podsjeća nas na sjajna djela naših praotaca,
koji pod okriljem Čudotvorca,
čije svete moći Kotor poštuje,
postadoše zaslužni za vjeru i za domovinu,
a nama njihovim sretnim potomcima
ostaviše slavno nasljedstvo.

Dakle, građani,

nek’ se i ove godine proslavi predajnim sjajem i uobičajenim obredimaova nama tako mila svečanost, a neka nama svima bude podstrek
isti onaj svetac radi kojeg se ona i svetkuje.

Neka se tim najprije iskaže slava Bogu Velikome,
te poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji
i poglavitom mučeniku Isusovu Svetom Tripunu.

Ej dopusti, Veliki Bože, nek’ se za toliki niz stoljeća,
koliko je do sada minulo trenutaka,
razvija svake godine proslavljeni ovaj stijeg,
a uvijek u slozi, sreći i ljubavi.

Slava! Slava! Slava!

Urban Raffaelli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri puta oko jedne i druge zastave na stupovima. Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme izgovarale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Kotoru lode danas izgovara mali admiral prije izvijanja gradske zastave na lođi katedrale. Godine 1946. održane su zadnje lode, nakon toga komunističke vlasti zabranile su sudjelovanje Mornarice na proslavi blagdana zaštitnika grada. Ponovno sudjelovanje Mornarice obnovljeno je 1990. godine.

Lode u Zagrebu:

Godišnje ponovljenje svečanosti
koju smo pripravni svetkovati,
dočim oživljuje u nama najmilije bogoštovne uspomene,
opominje nas na sjajna djela naših praotaca,
koji pod okriljem onoga Čudotvorca,
čije svete moći Kotor poštuje,
postadoše zaslužni za Vjeru i za Domovinu,
a nama ostaviše baštinstvo slavno,
nama – koji smo njihovi nasljednici velesretni.

Nuder, dakle, građani, nek se i ove godine proslavi
predajnim sjajem i običajnim obredima toli ugodna svečanost,
a budi nam svima poticalom isti onaj Svetac,
koji no je njezin uzrok poglaviti.

Neka se tim najprije iskaže slava Bogu Velikome,
te poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji
i poglavitom mučeniku Isukrstovu
Svetom Tripunu.

Ej dopusti, Velji Bože,
nek se za tolik niz stoljeća,
koliko je do sada minulo trenutaka,
godimice razvija slavodobitni ovaj Stijeg,
a svedjer u slozi, sreći i ljubavi.

Slava! Slava! Slava

U Zagrebu se pohvale sv. Tripunu govore u crkvi, prije početka sv. Mise, na svečev spomendan, 3. veljače. Deklamira ih, kao i u Kotoru, mali admiral, koji se svake godine bira iz obitelji podrijetlom iz Boke kotorske.

 

Do potresa 22. ožujka 2020. tripundansko misno slavlje održavalo se u crkvi sv. Marije na Dolcu. S obzirom da je crkva stradala u potresu i da je čeka višegodišnja sanacija, svečanost proslave kotorskog patrona prenesena je u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama. Ta crkva pokazala se zadovoljavajućim rješenjem zbog izravnog televizijskog prijenosa svečane mise, čime je, u vrijeme ograničenja socijalnog kontakta uslijed pandemije COVID-19, omogućeno većem broju Bokelja da sudjeluje u misnom slavlju.

O godini početka proslave sv. Tripuna u Zagrebu ne postoji arhivski dokument.

Najstariji zapis o toj proslavi je novinska vijest iz 1921. Splitsko Novo doba u broju od 9. veljače te godine donosi opširnu vijest svojega zagrebačkog dopisnika, koja započinje riječima: „Bokeljska kolonija u Zagrebu slavila je tradicionalnu svetkovinu Sv. Tripuna službom Božjom, prije koje je sinčić gosp. rektora dr. Radoničića odjeven u nošnji Bokeljske mornarice, izrekao Pohvale, kojima u Kotoru „Mali admiral“ Mornarice otvara svetkovinu Sv. Tripuna.“

1. Don Anton Belan: Lode – Laudes – Pohvale, Hrvatska revija br. 2, 2018.
2. Ivo Škanata: Lode prema prijevodu Mihovila Florija iz 1848.; Lode u Zagrebu.

 

Izvor:  bokeljskamornarica809zagreb.hr/lode-sv-tripunu

Lode – Laudes – Pohvale sv. Tripunu

 

 

 

 

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.