Jedinstveni “Marijin put” u Hrvatskoj i Europi

Davne 1672. godine dao je grof Ivan IV. Drašković postaviti od dvorca u Klenovniku do hodočasničke kapele sv. Volfganga (Bolfnika, Vuka) u Vukovoju, petnaest kamenih postaja/pilova s prizorima otajstava svete krunice. Cestom koja se uzdiže među zelenim zagorskim bregima hodočasnici se uspinju do zadnje postaje koja se nalazi se na 473 metra nadmorske visine, a put dužine oko 4,5 kilometra, lagan je za pješačenje i veoma pogodan za meditaciju i molitvu.

Kanonik Vuk Gabrijel Križanić zapisao je 10. prosinca 1672. za grofa Draškovića u vizitaciji: “Narod nije sablažnjiv, jer se o njemu gospodin grof mnogo skrbi i drži ga pod jakom stegom. On čini još mnogo dobra. Naime, pobrinuo se da se načini 15 otajstava Blažene Djevice na kamenim stupovima počevši od dvorca Klenovnik pa sve do kapele sv. Volfganga.”

Taj veličanstven i jedinstven pothvat u Hrvatskoj, a i u ovome dijelu Europe, bio je vrlo kvalitetan rad nepoznatoga baroknog majstora iz XVII. stoljeća. Pilovi su izrađeni u kamenu, na način da je na monolitni četvrtasti stup postavljena kamena gromada nepravilna oblika. Vještim klesarskim zahvatima majstor je s reljefnim prikazom dotičnog otajstva krunice određeni svetopisamski tekst uprizorio u kamenu, dajući time poticaj za molitvu krunice pobožnim hodočasnicima koji su išli u kapelu sv. Volfganga, gdje se nekada posebno častio i “Božji grob”.

Tijekom stoljeća postaje su dotrajale, zapuštene, a neke i nestale. Godine 1786. postaje su bile tako oštećene da je vizitator Mirko Rafaj naredio kameničkom župniku Vožaru da “gospoštija kipove obnovi, a ako to ne učini, neka ih ukloni”.

Sve do osnutka župe 1789. godine, Klenovnik je, premda su u njemu plemićka obitelj Drašković izgradila najveći dvorac u Hrvatskoj, bio filijala župe Kamenica te su na tom području tri značajna sakralna objekta: kapela sv. Volfganga, dvorska kapela sv. Antuna Padovanska i današnja župna crkva Presvetoga Trojstva.

Godine 1882. zamijenjeni su trošni postamenti postaja, a neke su i premještene. Uslijedila su ratna i poratna vremena s militantnim komunističkim jednoumljem te je pravo čudo da su se postaje očuvale u kakvom-takvom stanju.

Početkom 21. stoljeća, od 15 postaja 9 ih je ostalo sačuvano u “ostacima ostataka” a za 6 nije bilo nikakvih sačuvanih tragova. U prigodi proslave 500. obljetnice kapele sv. Volfganga, godine 2008. započeta je obnova toga vrlo vrijednog ambijentalnog sklopa.

Veliki doprinos dao je mr. Davorin Stepinac iz Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, koji je zajedno s dipl. povj. umjetnosti Ivanom Peškan još 2004. godine priredio konzervatorsku studiju s idejnim rješenjem obnove i prezentacije Marijina puta. Obnova postaja ostvareno je tijekom sedam godina i završila je u listopadu 2015. godine.

Sveti Volfgang – jedinstveni svetac u jedinstvenoj kapli

Kapela sv. Volfganga (924-994), u Vukovoju iznad Klenovnika, najstariji sakralni objekt klenovničke župe iz. 1508. , a 2008. je proslavljena 500. obljetnica izgradnje (1508.-2008). Kapela se ubraja među umjetnički i arhitektonski najzanimljivije sakralne objekte u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kapela na Vukovoju starija je čak i od kapelice Sv. Antuna Padovanskog u dvorcu grofova Drašković. Kapelu je 1508. godine dao sagraditi grof Ivan Gyulaj Trakošćanski, a posvećena je sv. Wolfgangu Regensburškom, biskupu i zaštitniku Bavarske, omiljenom svecu tamošnjega vjerničkoga puka. Građevinski, ona označava kraj srednjega vijeka i početak novoga doba, te nam pokazuje kult širenja sveca sv. Volfganga, ali i širenje kulture srednje Europe prema jugu, sve do ovog područja.

Ona je i pokazatelj da je Klenovnik nekada pripadao tom dijelu svijeta. Ujedno je i to najjužnija kapela u Europi posvećena tomu svecu, kojeg već stoljećima štuje i narod klenovničkoga kraja. Vjernici Klenovnika i šire okolice hodočaste k Vuku i mole za pomoć kod raznih bolesti i nevolja. Zabilježeno je da se sv. Wolfgangu utječu pastiri, lađari, drvodjelje, rudari, stolari, kipari, čak i nevini zatvorenici, a narod je od toga sveca tražio zdravlje za razne boljke – u nogama, kostima, od raznih upala, krvarenja, kožnih bolesti, molio se protiv neplodnosti, za oštećenu djecu, tražio utjehu kod rođenja mrtvorođenčadi…

Kapela sv. Wolfganga, ili kako se toga sveca u narodu naziva – sv. Vuk, ili Bolhnik, jednobrodna je kasnogotička građevina s trostraničnim svetištem duljine 14.35 m, širine 8 m i visine iznutra 6.90 m, nadsvođena u istoj visini s dva polja križnog svoda. Gotička rebra svoda počivaju na konzolama, od kojih jedna nosi natpis godine gradnje 1508. godine. Crkva ima zašiljeni gotički ulaz na glavnom pročelju ispod zvonika, na kojem se nalazi i plemički grb obitelji Gyulaj. Natpis na konzoli luka s oznakom 1508. godine upućuje da ju je dao graditi Ivan Gyulay, čiji je sin Wolfgang bio zagrebački biskup od 1548. do 1550. godine. Kapela je opasana zidanom kamenom ogradom – cinktorom, fortifikacijskoga karaktera sa strijelnicama, koja je sada potpuno obnovljena.

Prva zabilježena obnova kapele, prema natpisu ispod kora, datira iz 1616. godine, a potaknuo ju je i donirao Nikola Drašković, tada nakon obitelji Gyulaj, novi vlasnik Klenovnika. Kapela ima vrijedan inventar. Glavni oltar je podignut 1650. godine. Na oltarnoj slici prikazan je sv. Wolfgang, obučen u biskupski ornat, kako u lijevoj ruci drži maketu crkve, a desna mu je uzdignuta na blagoslov. Pred njim u podnožju leži bolesnik – padavičar, a s lijeve strane kleči muškarac u molitvi za pomoć. Godine 1674. postavili su članovi bratovštine sv. Vuka, iz obližnjeg zaseoka Pintarići, pobočni oltar Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom.

Oko 1745. godine, kapela je dobila drvenu, marmoriziranu propovjedaonicu s kipovima evanđelista na stranicama govornice i Bogom Ocem na vrhu baldahina. Zahvaljujući kontinuiranoj višegodišnjoj brizi Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskom odjelu u Varaždinu te stručnom vodstvu mr. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba kapela sv. Volfganga u građevinskom dijelu obnovljena je u potpunosti, a slijedi restauracija vrijednih baroknih oltara i propovjedaonice te revitalizacija Marijina puta.

Već svojim smještajem na zaravanku pitoma brijega i na 473 metra nadmorske visine, kapela sv. Vuka zadnjih je desetljeća ponovno veoma privlačno mjesto za vjernike i izletnike, ljubitelje prirodnih ljepota ovoga jedinstvenog krajolika te znalce i ljubitelje povijesno-umjetničke baštine. Gospodin Izidor Gladović Žiga pokrenuo je inicijativu za ponovno oživljavanje Bratovštine sv. Volfganga, koju su mještani zaselka Pintarići osnovali 1674. godine. Kako svjedoči zapis na pobočnom oltaru sv. Marije u kapeli sv. Volfganga, skupina seljaka iz obližnjeg zaselka Pintarići učlanjena u Bratovštinu sv. Volfganga dala je podići oltar 1674. godine. Cilj buduće bratovštine bio bi oživljavanje povijesne i vjerske baštine vezane uz kapelu sv. Volfganga, Marijin put te običaje klenovničkoga kraja.

Obnova Marijina puta

Prva je obnovljena zadnja – 15. postaja Marijina puta, s prikazom Krunjenja Bogorodice, smještena na platou ispred kapele sv. Volfganga. Prema restauriranom prikazu postaje, uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, izrađena je krajem kolovoza 2008. godine replika te je postavljena na dva metra visoko postolje, a originalna je postavljena u nišu cinkture. Te su godine označena mjesta svih postaja te su na njihova stoljetna mjesta postavljeni betonski stupići s nazivom svake postaje.

S obnavljanjem postaja započelo je i formiranje lapidarija kapele, u kojem su danas skupljeni preostali fragmenti postaja kao i neki drugi pronađeni kameni detalji kapele. U varaždinskoj restauratorskoj radionici Bože Martinčevića restaurirane su, uz financiranje Ministarstva kulture, četiri postaje, a sve ostale izradio je vrijedni majstor i samouki kipar Slavko Bunić iz Ivanca uz pomoć donatora.

U revitalizaciju se uključila i Općina Klenovnik koja je obavila pripremne i građevinske radove, domaći sin Martin Bunić donirao je sav potrebni kamen vinicit, a više institucija, tvrtki i pojedinaca pokrilo je troškove izrade i postavljanje postaja.

Godine 2008. izgledala je ta želja kao “nemoguća misija”, a danas je ostvarena želja i potvrda da je moguće i u kriznim vremenima napraviti “povijesne iskorake”. Pečat je to kojeg su župljani župe Presvetoga Trojstva u Klenovniku dali, zajedno sa svojim prijateljima iz raznih dijelova Lijepe naše, ovome vremenu u kojemu živimo, kao što je i kipar Bunić na postajama uklesao brojne zanimljive domaće zagorske motive koji su obilježili živote naših predaka. Povijest je učiteljica života!

15 postaja Marijina puta

RADOSNA OTAJSTVA

1. Navještenje Blaženoj Djevici Mariji

   

Postaju je sufinancirala Općina Klenovnik, zauzetošću načelnika Izidora Gladovića. Rad kipara Slavka Bunića. Blagoslovio ju je u srijedu 31. listopada 2012, na spomendan sv. Volfganga varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

2. Pohođenje Blažene Djevice Marije svetoj Elizabeti

   

U znak zahvale Bogu i Majci Božjoj za učinjeno višegodišnje djelo obnove Marijina puta, postaju daruje kipar Slavko Bunić. Blagoslovio ju je u subotu 31. listopada 2015, na spomendan sv. Volfganga mons. Mrzljak.

3. Rođenje Gospodina našega Isusa Krista

   

Darovala obitelj Kruljac iz Varaždina. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2013.godine.

4. Prikazanje Gospodina našega Isusa Krista u Hramu

   

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je postaju 31. listopada 2010. godine.

5. Našašće Gospodina našega Isusa Krista u Hramu

   

U spomen na sve klenovničke župnike darovali živući svećenici i časna sestra rodom iz Klenovnika: mons. Andrija Kišiček, vlč. Ivan Friščić, vlč. Josip Bunić sdb, vlč. Juraj Oštarjaš, mons. Nedjeljko Pintarić, vlč. Ivan Kljunić i s. Jeronima Vuglovečki. Postaju, rad kipara Slavka Bunića, blagoslovio je mons. Nedjeljko Pintarić, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, 17. svibnja 2015. godine.

ŽALOSNA OTAJSTVA

1. Molitva i krvavi znoj Gospodina našega Isusa Krista

   

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je obnovljenu postaju u nedjelju 30. listopada 2011. godine.

2. Nemilo bičevanje Gospodina našega Isusa Krista

   

Postaju je darovao gosp. Ivan Pintarić iz Ivanca, rodom iz Lipovnika u župi Klenovnik, u spomen na svoje pretke. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2013. godine.

3. Trnovo krunjenje Gospodina našega Isusa Krista

   

Postaju su darovali Nada Šušnjara, rođ. Kolačko, Josip Plahinek i Slavko Kolarek. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 19. svibnja 2013. godine.

4. Smrtna osuda i put na Kalvariju Gospodina našega Isusa Krista

   

Postaju darovao Slavko Kišićek (Mipcro d.o.o., Ivanec). Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2014. godine.

5. Razapinjanje i smrt Gospodina našega Isusa Krista

   

Postaju je darovala obitelj Kruljac iz Varaždina. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 18. svibnja 2014. godine.

SLAVNA OTAJSTVA

1. Uskrsnuće Gospodina našega Isusa Krista

   

Postaju je darovala obitelj Željka i Dragice Pintarić iz Klenovnika. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 18. svibnja 2014. godine.

2. Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista

   

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je postaju 31. listopada 2009. godine.

3. Silazak Duha Svetoga na apostole

   

Postaju darovao i blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak 31. listopada 2014. godine. Rad kipara Slavka Bunića.

4. Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

   

Postaju darovao Slavko Kišiček (Mipcro d.o.o., Ivanec). Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2014. godine.

5. Krunjenje Blažene Djevice Marije i slava svih svetih

   

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Obnovljenu pobožnost Marijina puta predvodio je i prvu obnovljenu postaju blagoslovio u petak 31. listopada 2008. varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Tekstovi: mons. Nedjeljko Pintarić i www.klenovnik.com
Foto: mons. Nedjeljko Pintarić i Zvonko Franc