Krije li se u Kaštelima najstariji lik kneza Trpimira?

Ranosrednjovjekovni prikazi vladara na tlu Hrvatske: reljef iz splitske krstionice Sv. Ivana i freska iz crkve Sv. Mihajla kod Stona – oba vladarska lika nose karakterističnu krunu koja po svom obliku pripada franačkom tipu krune

Autor Biram DOBRO Ažurirano 10 lis, 2023

Prvi spomeni hrvatskog imena u cijeloj Europi nastali su u Kaštelanskom polju: na dvoru Trpimirovića u Bijaćima 4. ožujka 852. izdana je povelja kneza Trpimira u kojoj se spominje ‘REGNUM CROATORUM’, dok je na arhitravu oltarne pregrade bijaćke crkve Sv. Marije početkom 9. st. uklesano: „…atorum et iup…“ što se tumači kao: „(Croat)orum et iup(anus)“; Crkva Sv. Jurja na Putalju i arheološko nalazište

Nedavno se u javnosti povela rasprava treba li na kliškoj tvrđavi postaviti spomenik sv. Margareti Ugarskoj iz roda ugarsko-hrvatskih vladara Arpadovića, budući da je prema nekim tumačenjima upravo Klis bio mjesto rođenja osme kćeri kralja Bele IV. No, s obzirom na to pitanje treba istaknuti da su, kako Bijaći tako i Klis, bila prvenstveno sijela hrvatsko-dalmatinske dinastije koju je, kako se smatra, utemeljio upravo knez Trpimir, a njemu odgovarajući spomen nemaju ni Klis, niti Kaštela, kao i cijela Hrvatska, pa čak ni u obliku poštanske marke!

Na ilustraciji kneza Trpimira (“Tirpimiro”) iz posljednje četvrtine 18. st. (Muzej grada Varaždina) vladar je prikazan sa žezlom i okrunjen krunom kneževskog ranga, vrlo slično prikazu Trpimira iz prve polovice 20. st. (“Znameniti i zaslužni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925. – 1925.“); U dokumentarno-igranom serijalu „Hrvatski kraljevi“ (prikazanom 2011.) lik kneza Trpimira utjelovio je Boško Vladović (dolje desno)

Ipak, neki podatci upućuju kako je (tisuću godina prije nego li je u mađarskoj Budimpešti podignut Trg heroja s kipovima ranosrednjovjekovnih mađarskih vođa Arpada, Stjepana, Ladislava…) u Kaštelima postojao prikaz kneza Trpimira. Naime, F. C. Arens 1940. piše kako su u jednom kodeksu koji navodno potječe iz Italije (a sredinom prošloga stoljeća nalazio se u Londonu), sačuvani zapisi prokuratora splitske nadbiskupije s početka 10. stoljeća o troškovima za neke „slikarske“ radove u crkvi Sv. Jurja na Putalju koji uključuju i „obnovu slike kralja Trpimira (Trepimero) na stari ravenski način“.

Zanimljivo je kako su, prema tom izvoru, u istoj crkvi bili i prikazi drugih vladara (pretpostavlja se Mislava i Muncimira te budućeg kralja Tomislava*), što bi značilo kako su najstariji vladarski likovi u cijelom „slavenskom svijetu“ zabilježeni upravo kod Hrvata!