Libanon, zemlja sretnog susreta neba i zemlje
"Crkva do crkve, slika do slike, Gospini kipovi u glavnom gradu Bejrutu, jasno pokazuju kršćansku pripadnost; planine, brda, brdašca, ulice i sve što vam oči vide ima neki znak da jasno uočavate da tu žive krćani."
Libanonu službeno živi 18 vjerskih zajednica od kojih su među brojnijima Maroniti, kršćani istočnog liturgijskog obreda u zajedništvu s Katoličkom crkvom. Kolika je uloga Maronita u libanonskom društvu govori činjenica da su predsjednik i vojni zapovjednik Libanona prema tradiciji uvijek Maroniti, dok se njihova prisutnost uvelike osjeća u građevinarstvu, kulturi i brojnim drugim sektorima. Osim na ovaj način, kršćanstvo je u Libanonu opipljivo i u susretu s jednostavnim pukom, vjernicima koji, ponosni poput čuvenog libanonskog cedra, osobitim izvanjskim znakovima pokazuju svoju vjersku pripadnost.
Fascinantan je, između ostaloga, podatak da je u proteklih 20 godina oko 150.000 Maronita posjetilo Međugorje, o čemu nam je posvjedočio fra Svetozar Kraljević, gvardijan samostana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu u emisiji Put pod noge HKR-a.
Za svog nedavnog posjeta Libanonu tamo je susreo vrlo živu maronitsku zajednicu koja opstaje u suživotu s brojnim drugim vjerskim zajednicama ove kulturno raznolike države.
“Iako ja te ljude poznajem već godinama otkad sam služio u Međugorju jer oni su tu prisutni na značajan način, opet je puno dramatičnije kada dođete u njihovu zemlju.
Oni na vrlo opipljiv način iskazuju svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, to im daje identitet, ime i prezime i to se na svakom koraku osjeća.
Crkva do crkve, slika do slike, Gospini kipovi u glavnom gradu Bejrutu, jasno pokazuju kršćansku pripadnost, planine, brda, brdašca, ulice i sve što vam oči vide ima neki znak da jasno uočavate da tu žive krćani”, tumači fra Svetozar.
Još jedan prepoznatljivi znak prisutnosti Maronita u Libanonu su kipovi i slike sv. Šarbela Makhlufa, svećenika redovnika čijim su zagovorom postignuta brojna obraćenja.
Ovaj skromni monah zaštitinik je obiteljske molitve, a za zagovor mu se, osim Maronita utječu i brojni muslimani. “Osobno sam vidio muslimane kao i katolike da se dolaze tu moliti, on kao da ujedinjuje sve ljude”, rekao je naš gost, naglasivši kako je u Bejrutu veliki kip sv. Šarbelu nedavno dao izraditi upravo jedan musliman u znak zahvalnosti za ozdravljenje sina po zagovoru ovog sveca.
Za svog boravka u Libanonu, fra Svetozar je posjetio i Bilbos, centar svjetske kulture, grad u kojem je nastala pisana riječ i po kojem je Biblija dobila ime te čuvene libanonske cedre od kojih oni najstariji datiraju još iz starozavjetnih vremena.
Izvor: hkm.hr