Livio Marin: Hrvatsko – glagoljski misal kneza Novaka
HRVATSKO-GLAGOLJSKI MISAL KNEZA NOVAKA - „Misal kneza Novaka (1368.) rukopisni je rimokatolički misal koji je hrvatskim, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom ispisao plemić i vitez, knez Novak Disislavić, kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan
HRVATSKO-GLAGOLJSKI MISAL KNEZA NOVAKA – „Misal kneza Novaka (1368.) rukopisni je rimokatolički misal koji je hrvatskim, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom ispisao plemić i vitez, knez Novak Disislavić, kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan.
Jedan je od najvažnijih spomenika hrvatskoga glagoljaštva, jedinstvene sastavnice hrvatskoga kulturnoga identiteta, a među brojnim se kodeksima te baštine ističe bogatstvom i ljepotom inicijala, posebno onih bogato urešenih zlatom.
Suzaštitnici Europe, sveti Ćiril i Metod, s papinskom su potvrdom već u IX. st. u rimokatolički liturgijski poklad unijeli puku razumljiv jezik i slavensko pismo – glagoljicu.
Upravo hrvatska glagoljska liturgijska pismenost najvitalniji je i najdugovječniji odvjetak tog kulturnoga nasljeđa. Hrvati su zapadnu rimsku liturgiju, osim na latinskom jeziku i latinici, slavili i na sebi razumljivom slavenskom jeziku i glagoljici – u kontinuitetu od X. pa do sredine XX. st., a ponekad se u Hrvatskoj “glagolja“ još i danas.
Na Drugom vatikanskom saboru upravo se primjer Hrvatske pokazao ključnim za uvođenje vernakularnih jezika u zapadnu liturgiju. Taj misal stoga podsjeća na posebnost Crkve u Hrvata koja je stoljećima prije Drugoga vatikanskoga sabora anticipirala stvarnost o kojoj je govorio sv. Pavao: I svaki će jezik priznati: Isus Krist jest Gospodin! (Fil 2, 11).“