Muzikoterapija

Oduvijek se smatralo kako je glazba hrana za dušu i tijelo. Koliko je glazba bila moćna još prije mnogo tisuća godina, pokazuju i neki dijelovi svetih knjiga: „I kad god bi Božji duh napao Šaula, David bi uzeo harfu i svirao; tada bi Šaulu odlanulo i bilo bi mu bolje, a zao bi duh odlazio od njega.” (1Sam 16,23)

Stari grčki filozofi su smatrali da glazba ima natprirodne moći, da potiče sklad neba i zemlje, te da predstavlja neopisiv način uživanja. Čak su i Hebreji primjenjivali glazbu u mnogim slučajevima tjelesnih i duševnih oboljenja, a današnja istraživanja pokazuju da ona pomaže u harmonizaciji čitavoga tijela, te da ima terapijsku ulogu.

U jednoj bolnici u njujorškom Bronxu, negdje pred kraj šezdesetih godina prošloga stoljeća, jedan težak bolesnik koji je zbog moždanoga udara izgubio moć govora, oporavljao se već 2 godine. Liječnici koji su ga liječili konstatirali su kako je njegovo oštećenje doživotno, sve dok jednoga dana dežurno bolničko osoblje nije opazilo bolesnikovo pjevušenje. Mučio se dok je izgovarao riječi, ali to je bilo drastično poboljšanje.

Liječnica koja ga je čula od tada mu je po nekoliko puta tjedno pravila društvo i pjevala zajedno s njim. Čak se potrudila nabaviti i jednu malu, dječju harmoniku koja im je pomagala u ovoj neobičnoj terapiji. Nakon nekoliko mjeseci upornoga vježbanja, čovjek je znao otpjevati puno pjesama, a ubrzo nakon toga mu se moć govora potpuno vratila.

Nažalost, iako je od tada prošlo gotovo 50 godina, ovoj jedinstvenoj metodi nije pružena prilika, čak je često i osporavana. Bez obzira što je kasnije jedan neurokirurg iz iste ove bolnice u Bronxu svojim eksperimentima nepobitno potvrdio blagotvornost terapije muzikom na osobe koje se oporavljaju od moždanog udara, muzikoterapija je bila potpuno zapostavljena. Tek se u ponekoj bolnici zadržala uglavnom među medicinskim osobljem.

Međutim, u skorije vrijeme sve je više neurologa koji su se zainteresirali i počeli proučavati kako muzika djeluje na ljudski mozak. Danas su stručna istraživanja čitavoga čovjekova tijela, pa i mozga, znatno olakšana zahvaljujući modernoj tehnologiji. Uz pomoć nje mogu se u realnom vremenu promatrati svi procesi koji se trenutno odvijaju u mozgu. Na ovaj način promatra se i kako mozak reagira na muziku, šta se događa u umu čovjeka koji sluša ili komponira muziku.

Najsuvremeniji skeneri, magnetske rezonance i drugi medicinski aparati koji se koriste za ispitivanje mozga, potvrdili su utjecaj muzike na rad mozga. Uzročno – posljedične veze između muzikoterapije i oporavka pacijenata s moždanim oštećenjima danas su neosporive. Sasvim je jasno da muzika vrlo povoljno utiče na proces rehabilitacije od moždanog udara.

Prema jednoj finskoj studiji koju su proveli stručnjaci s Univerziteta u Helsinkiju, aktivno slušanje i opuštanje uz muziku dovodi do aktivacije široke mreže neurona u različitim moždanim regijama koji direktno utječu na pažnju, govor, pamćenje, razvoj emocija i motoriku čovjeka.

U ovom istraživanju sudjelovalo je 60 pacijenata na oporavku koji su razvrstani u tri skupine. Jednoj skupini su puštane najomiljenije pjesme, druga skupina je slušala audioknjige, dok su oni iz treće skupine mogli sami birati što žele slušati. U sljedeća dva mjeseca pacijenti iz svih skupina morali su slušati audio zapise po 60 minuta intenzivno, svakoga dana. Istovremeno su neurolozi i psiholozi radili sve uobičajene procjene. Krajnji rezultat je pokazao da su se kod onih koji su slušali muziku počele vraćati sposobnosti verbalnog pamćenja i koncentracije i da se popravlja raspoloženje.

Iako još nije utvrđeno koji točno mehanizam u mozgu doprinosi ovom poboljšanju, studija je dokazala da intenzivno slušanje muzike može kod osoba koje su preživjele moždani udar u značajnoj mjeri povećati šanse za kognitivni oporavak i za podizanje raspoloženja. Raspoloženje je podjednako važno kao i povratak kognitivnih sposobnosti, jer eliminira mogućnost padanja u depresiju koja je vrlo česta kod bolesnika kod kojih slijedi dug proces neizvjesnog oporavka.

Slušanje muzike, ima još pozitivnih učinaka. To je pokazalo jedno istraživanje provedeno na Univerzitetu u Barceloni. Prema njegovim rezultatima, slušanje muzike pospješuje oporavak i koordinaciju gornjih ekstremiteta. Učinak je bolji kada se muzika sluša, svira i pjeva u grupi, a najbolji ako grupa ima mogućnost korištenja metronoma.